Unaprijediti model sudske zaštite prava na suđenje u razumnom roku - Vijesti.me
OKRUGLI STO CENTRA ZA MONITORING I ISTRAŽIVANJE

Unaprijediti model sudske zaštite prava na suđenje u razumnom roku

Građani skupo plaćaju greške domaćih sudova, dok sistem odgovornosti izostaje, ocijenjeno je na okruglom stolu

Sa okruglog stola
Sa okruglog stola (Foto: PR Centar)

Model koji Crna Gora primjenjuje u odnosu na sudsku zaštitu prava na suđenje u razumnom roku pokazao je određene slabosti i neohodno ga je unaprijediti jer ne daje potrebne rezultate.

Istovremeno, građani skupo plaćaju greške domaćih sudova, dok sistem odgovornosti izostaje, ocijenjeno je na okruglom stolu Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Izvršna direktorka CeMI-ja Ana Nenezić, kazala je, na okruglom stolu „Pravo na suđenje u razumnom roku – analiza nacionalnog zakonodavstva i prakse“, da je ta organizacija u okviru projekta pripremila izvještaj koji se odnosi na zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, odnosno na, kako je pojasnila, procjenu da li se to pravo efektivno štiti u domaćem pravnom sistemu.

„Poštovanje prava na suđenje u razumnom roku je od izuzetnog značaja za efikasnost rada sudova, ali i povjerenja javnosti u pravosuđe, imajući u vidu da donošenje sudske odluke u razumnom roku doprinosi opštoj pravnoj sigurnosti. Međutim, u pogledu zaštite prava na suđenje u razumnom roku, možemo konstatovati da sistem treba unaprijediti jer ne daje potrebne rezultate“, istakla je Nenezić u PR Centru.

Govoreći o broju neriješenih predmeta pred crnogorskim sudovima, Nenezić je kazala da ih je na kraju prošle godine bilo 38.971, dok ih je 2008. godine bilo 48.402.

„Prema izvještaju Sudskog savjeta za 2018. godinu se ukazuje na to da i dalje postoje predmeti koji nijesu riješeni, iako su započeti prije deset godina, i to 2.807 predmeta koji su započeti od 2009. do 2015. godine, kao i 541 predmet započet proje 2009. godine“, rekla je Nenezić.

Ona je kazala da je, u odnosu na broj neriješenih predmeta, u prošloj godini bilo svega 346 podnijetih kontrolnih zahtjeva i ukupno 69 tužbi za pravično zadovoljenje.

„Ukoliko posmatramo šire od 2008-2018. godine podnijeto je ukupno 2.086 kontrolnih zahtjeva, od čega je usvojeno svega 169. Dakle, broj usvojenih zahtjeva je nizak i kreće se na prosječnom nivou od oko deset odsto od ukupnog broja podnijetih zahtjeva godišnje. navela je Nenezić. U istom periodu je, kako je navela, podnijeto 435 tužbi za pravično zadovoljenje, od čega je usvojeno 196.

„Posmatrajući statistiku koja se odnosi na broj neriješenih predmeta u sudovima, može se primjetiti da je njhihov broj u izrazitoj nesrazmjeri sa brojem podnijetih zahtjeva i tužbi za pravično zadovoljenje i da je višestruko niži u odnosu na ukupan broj zaostalih predmeta“, istakla je Nenezić.

Prema njenim riječima, može se zaključiti da pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku još uvijek koristi mali broj stranaka, da je visok procenat negativno riješenih zahtjeva, posebno kada govorimo o kontrolnim zahtjevima.

Nenezić je ukazala na porast broja neriješenih predmeta u okviru Ustavnog suda, koji trenutno ima 2.492 neriješena predmeta, dok ih je 2015. godine bilo 24.

„Ovi podaci su upozoravajući ako znamo da se preko 70 odsto prakse Ustavnog suda odnosilo na ustavne žalbe zbog potencijalnih prava na suđenje u razumnom roku, a što jasno ukazuje na preopterećenost Ustavnog suda Ustavnim žalbama zbog povrede ovog prava i može se pretpostaviti da ukoliko priliv predstavki zbgo povrede prava na suđenje u razumnom roku nastavi da to može imati značajne posledice na rad Ustavnog suda“, navela je Nenezić. Upozorila je pred Evropskim sudom već imamo postupke protiv Crne Gore u kojima su istaknute povrede prava na suđenje u razumnom roku pred Ustavnim sudom, dok nemamo djelotvorni pravnih ljekova za dužinu postupka pred Ustavnim sudom. Ista situacija je i sa Upravnim sudom.

Nenezić je upozorila i na visok broj presuda Evropskog suda u odnosu na Crnu Goru, od koji se gotovo polovina odnosi na utvrđenu pvredu prava na suđenje u razumnom roku, i sa tim povezano pitanje djelotvornosti pravnih sredstava za ubrzanje postupka i pravično zadovoljenje. U 2018. broj predstavki pred Evropskim sudom protiv Crne Gore je bilo 318, što je uvećanje u odnosu na 2016. godinu kada ih je bilo 165“, kazala je Nenezić.

Na kraju prošle godine je, kako je dodala, u odnosu na Crnu Goru ukupno ostalo u radu 112 predmeta, navodeći da se Crna Gora nalazi na prvom mjestu od svih država Savjeta Evrope po indeksu podnijetih predstavki Evropskom sudu, po glavi stanovnika.

Nenezić je upozorila da građani skupo plaćaju greške sudova, ukazujući da su većinu prihvaćenih predstavki suda u Strazburu prethodno odbacile najviše sudske instance u Crnoj Gori.

„U ovom dijelu nemamo utvrđenu odgovornost, a broj disciplinskih postupaka gotovo je nepostojeći. Crna Gora je isplatila preko jedan milion eura po presudama i poravnanjima Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, ne ra;unaju'i poslednju presudu u slu;aju KIPS koja 'e gra]ane Crne Gore koštati više od 4.5 miliona eura. Ali to je tek početak plaćanja greški domaćih sudova“, zaključila je Nenezić.

Programska menadžerka za civilno društvo Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Ana Margarida Mariguesa, kazala je da se u Izvještaju Evropske komisije za ovu godinu navodi da je crnogorski pravosudni sistem umjereno pripremljen i da je Crna Gora napravila neki napredak u daljem jačanju profesionalizacije sudstva.

„U Izvještaju za ovu godinu se navodi da u 2018. godini broj zaostalih predmeta u Crnoj Gori smanjen za 4,5 odsto, dok je broj slučajeva starijih od tri godine smanjen za četiri odsto. U Izvještaju se navodi da Crna Gora mora jačati efikasnost pravosudnog sistema, smanjujući broj tekućih slučajeva i primjenjući smjernice Evropske komisije za efikasnost pravosuđa“, navela je Mariguesa.

Ona je istakla da je pridruživanje Evropskoj uniji izbor i da zahtjeva prihvatanje principa, vrijednosti i ciljeva te zajednice, navodeći da zahtjeva i kontinuirani napredak na reformskoj agendi, posebno na polju vladavine prava.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, Valentina Pavličić, kazala je da je saglasna da postoji veliki broj predmeta pred crnogorskim sudovima, ali da treba imati u vidu činjenicu da su crnogorske sudije puno uradile da se skrati dužina suđenja u razumnom roku.

„Nesporno je da postoje predmeti gdje postupak traje duže od pet godina 694 predmeta. Međutim, moramo da imamo u vidu i činjenicu da imamo veliki broj predmeta pred sudovima. Pa ipak ne možemo reći da građani nemaju povjerenje u tom smislu ako već podnose toliko tužbe crnogorskim sudovima“, navela je Pavličić.

Govoreći o broju riješenih predmeta od Evropskog suda, Pavličić je kazala da se Crna Gora ne nalazi ništa u drugačijem položaju u odnosu na druge zemlje, „jer je ovo pravo pravo u kojem se podnosioci u najvećem stepenu žale pred Evropskim sudom“.

„Kada su u pitanju riješeni predmeti od strane Evropskog suda, na današnji dan imamo 25 predmeta. To nije 25 predstavki, to je 25 predmeta, jer u tim predmetima imamo objedinjene predstavke gdje je sud sam objedinio, jer se radilo o istom konvencijskom pravu“, kazala je Pavličić.

Ona je rekla da povećan broj Ustavnih žalbi pozitivno ocjenjuje, navodeći da je svijest građana porasla na takvom nivou da smatraju da treba da se žale posebnom sudu za ugrožavanje građanskih prava.

„Mi za sada, kada je u pitanju posebno Odjeljenje pred Vrhovnim sudom koje se bavi tužbama za pravično zadovoljenje, nemamo komuniciranih predmeta gdje je neko bio nezadovoljan pravičnim zadovoljenjem dobijenim od Vrhovnog suda“, navela je Pavličić.

Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici, Željka Jovović, kazala je da su u prošloj godini imali 71 kontrolni zahtjev, navodeći da je od toga usvojeno 14, „imajući u vidu na nivou svih sudova da je bilo 346“.

„To znači da je Osnovnom sudu 20,6 odsto, a kada to uporedimo sa ukupnim brojem predmeta, vidimo da Osnovni sud u Podgorici postupa ažurno. U 2018. godini imali smo stopu ažurnosti od 102,78 odsto“, navela je Jovović, istučući da su sudije Osnovnog suda u potpunosti posvećene svome radu.

Savjetnica u Vrhovnom sudu Crne Gore, Ksenija Jovićević, istakla je da je na planu unutrašnje sudske politike pitanje starih predmeta visoko u agendi Vrhovnog suda, navodeći da se posebno prate predmeti pred osnovnim sudovima koji su stariji od tri godine, imajući u vidu stav Evropskog suda shodno kojem se strožije cijene slučajevi koji su trajali više od tri godine u jednoj instanci.

„Prepoznajući ovu vrstu predmeta, kao prioritetnu, predsjednici sudova donose godišnje planove o rješavanju starih predmeta, i kontinuirano se staraju o njhovoj pravilnoj implementaciji“, navela je Jovićević.

Ona je ukazala na činjenicu da su svi sudovi imali ukupno u radu 87.676 predmeta, uz primjećeno smanjene tih predmeta, možemo zaključiti da su se sudije uspješno uhvatile u koštac sa starim predmetima.

„Može se smatrati da su zaostaci u sudskim postupcima izrodili i institut zaštite prava na suđenje u razumnom roku. Prosječno trajanje postuoka u svim sudovima iznosi 79 dana. Do tri mjeseca najviše je riješeno predmeta, to je 60 odsto, do šest mjeseci 12 odsto, do devet mjeseci šest odsto, do jedne godine pet odsto, dok je u 15 odsto riješenih predmeta postupak trajao duže od jedne godine“, navela je Jovićević.

Advokat i pravni zastupnik KIPS-a pred Evropskim sudom za ljudska prava, Predrag Savić, rekao je da je Crna Gora, gdje se odbacije 80 odsto predstavki, u najnepovoljnijem položaju pred Evropskim sudom.

„U 2018. godini se pominje da je protiv Crne Gore donijeto čak 23 presude. Kao protiv Rusije, otprilike. Te predstavke su ogromna opomena domaćem pravosuđu“, kazao je Savić.

Sud u Crnoj Gori ne odlučuje protiv države kada usvaja kontrolne zahtjeve, žalbe i kada dosuđuje nadoknade.

„Oni čine veliku uslugu državi. Oni sprečavaju veći broj predmeta pred Strazburom i pružaju veliku finansijsku pomoć držvi. Jer kad sud u Crnoj Gori, ili u Srbiji presudi nadoknadu od 300, ili 500 eura, ona je najmanje dva do tri puta manja od one nadoknade, koju će zbog kršenja prava presuditi sud u Strazburu“, objasnio je Savić.

On smatra da je potrebno samostalno i nezavisno pravosuđe sa visokim stepenom integriteta.

„Potrebno je da imate bolju advokaturu. Potrebno je da imate ne samo dobro opremljene sudove i uslove za rad, nego i dobru sudsku upravu“, smatra Savić.

Prema njegovim riječima, plate zaposlenih u pravosuđu treba da budu veće.

„Plate sudija nisu dovoljne. Sudije sa boljim platama su motivisane da rade i na njih je teže uticati, jer imaju svoj integritet. Oni su nezavisni i znaju da će svaki mjesec dobiti normalnu platu od koje će oni i njihove familije živjeti“, rekao je Savić.

U predmetu KIPS je, kako je naveo, postojalo diskriminatorsko i nezakonito ponašanje lokalne izvršne vlasti.

„Odmazda prema tom preduzeću i danas traje. Prosto je nevjerovatno kako to preduzeće u takvim uslovima opstaje. Najavljujem niz drugih predmeta kada je u pitanju KIPS i nadamo se da ćemo se izboriti da se status tog preduzeća pred pravosuđem Crne Gore popravi“, kazao je Savić.

On smatra da Ustavi sud u Crnoj Gori može da bude veoma značajan korektivni faktor.

„Kritike na račun Ustavnog suda, da ne bi trebalo da se miješa u meritorno odlučivanje su, sa moga aspekta, neopravdane. Ustavni sud treba to da radi, jer će smanjiti broj predmeta u Strazburu, jer će ispraviti neke sistemske greške, spasiće državu, pojačaće pravnu sigurnost“, objasnio je Savić.

Sudovi u Crnoj Gori su, kako je ukazao, efikasniji i ažurniji od sudova u Srbiji i u mnogim drugim državama nastalim na prostorima bivše Jugoslavije.

„Ovdje vidim potrebu za kadrovskim jačanjem, za edukacijom. Možda treba povećati broj sudija. To treba ozbiljno razmotriti. Problem u cijelom regionu je nezavisnost i samostalnost sudova. I ponavljam da je ekonomski momenat veoma bitan za samostalnost i nepristrasnot u radu sudova“, rekao je Savić.

Potpredsjednik Demokratske Crne Gore, Vladimir Martinović, kazao je tokom diskusije da Crna Gora ima jedan od najgorih Ustavnih sudova.

„Ustavni sud, ovakav kakav je, ne da neće eliminisati i smanjiti broj predstavki pred Međunarodnim sudom u Strazburu, već će ga povećati. Nemamo sistem odgovornosti. Vladavina prava u Crnoj Gori je selektivna. Poglavlja 23 i 24 nećemo skoro zatvoriti. Sve ocjene koje stižu idu u prilog tome da država u tom dijelu ne napreduje i to je poražavajuće“, smatra Martinović.

Predstavnica Centra za političku edukaciju iz Nikšića, Vera Lalatović, rekla je da su građani najviše pogođeni i da je potrebno postaviti pitanje odgovornosti.

„Kada bi se pitanje odgovornosti postavilo na viši nivo manje bi imali ovakvih problema i negativnosti. A sve to će da plati građani. Neće država, već građani“, smatra Lalatović.

Događaj je organizovan u okviru projekta „Reforma pravosuđa: Unaprjeđivanje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanju integriteta pravosuđa”, kojeg sprovodi CeMI, u saradnji sa Centrom za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Mrežom za afirmaciju evropskih integracionih procesa (MAEIP), a finansiran je od strane Evropske unije i kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore.