Centar za građansko obrazovanje (CGO) cijeni da sedam godina pregovora, značaj integracione dinamike Crne Gore i kvalitet sprovedenih reformi, posebno u periodu kada se konstatuje stagnacija, ali i regresija, u pojedinim oblastima jačanja vladavine prava zahtijeva osvrt i na pregovaračku strukturu, a čemu doprinos daje i kroz studiju studiju Pregovaračka struktura u Crnoj Gori i komparativna iskustva – jesmo li pronašli najbolji model?, saopštio je saradnik na programima u CGO Vladimir Vučković.
"Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU), za kratko vrijeme pozicionirala se kao 'lider u procesu evropskih integracija' na zapadnom Balkana. Tokom sedam godina pregovora, Crna Gora je otvorila 29 pregovaračkih poglavlja i tri privremeno zatvorila. Već sada je jasno da proces pregovora traje daleko duže nego što je to bio slučaj sa drugim državama članicama", saopštio je Vučković.
On je ocijenio da sama pregovaračka struktura nije doživjela veće promjene tokom sedam godina, a "što bi se moglo razmotriti u nastupajećem periodu imajući u vidu usložnjavanje procesa i izostanak očekivanih rezultata".
"Kao podstrek tome, ova studija daje uvid kako u pregovaračku strukturu Crne Gore, tako i u neke druge i to iz država koje se ili nalaze u procesu pristupnih pregovora (Srbija je država kandidat za članstvo u EU) ili su uspješno završili pregovarački proces (Hrvatska i Slovenija su 2013, odnosno 2004, postale punopravne članice EU), a sa kojima je Crna Gora nekad dijelila isti pravni sistem. Presjek ovih modela ukazuje da je pregovaračka struktura Crne Gore sa EU gotovo istovjetna sa pregovaračkom strukturom koja je Hrvatsku vodila ka EU".
Vučković tvrdi da je nakon sedam godina pregovora vidljiv zamor unutar crnogorske pregovaračke strukture, odliv profesionalnih kadrova i smanjen nivo entuzijazma. "Taj glomazni aparat se i do sada mnogim doimo visoko birokratiziranim, a i prilično je dalek od građana i građanki".
"Nivoi odgovornosti unutar same pregovaračke strukture nijesu dovoljno jasno postavljeni ni na jednom nivou sem na političkom, a suštinski na političkom nivou ta odgovornost nikada nije analizirana niti otvarana, pri čemu je preovlađujući narativ da upravo tu leži ključ usporenja ili ubrzanja pregovora Crne Gore sa EU".
Kako dodaje Vučković, Odbor za evropske integracije Skupštine Crne Gore je u značajnoj mjeri marginalizovan i samomarginalizovan iz procesa pristupanja, a što svoju refleksiju može imati i u stepenu razumijevanja i podrške, odnosno izostanka iste, od strane parlamentaraca prema ovom važnom procesu.
CGO preporučuje da Vlada Crne Gore napravi procjenu učinka pregovaračke strukture u cjelini i njenih pojedinačnih dijelova i shodno tome pristupi reorganizaciji koja će voditi manjoj birokratizaciji a većem učinku, uz jasnije linije odgovornosti, "a posebno u svijetu najave o promjenama unutar EU prema procesu pregovora".
"Cijenimo i da priča o značaju evropskih integracija mora doći do građana i građanki na način koji je njima prijemčiv i razumljiv i u tom segmentu pregovaračka struktura mora imati (pro)aktivniji angžaman".
"Da bi se otvorenost Vlade prema civilnom sektoru u procesa pristupanja adekvatno efektuirala članovi radnih grupa iz organizacija civilnog društva treba da budu mnogo više uvaženi, a ozbiljno treba razmotriti i otvaranje Savjeta za vladavinu prava za njihovo učešće, bilo kroz punopravno ili konsultativno članstvo.
Konačno, Skupština Crne Gore bi morala dobiti istaknutiju ulogu u procesu evropskih integracija, kako kroz jačanje aktivnosti nadležnog Odbora za evropske integracije, tako i kroz širi opseg uključenja poslanika a posebno u pravcu komunikacije procesa prema različitim javnostima i to prevashodno prema građanima i građankama", zaključio je saradnik na programima u CGO Vladimir Vučković.
Bonus video:
