Banka, kod koje će se Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) zadužiti za finansiranje izgradnje energetske infrastrukture na poluostrvu Luštica, ne bira izvođača radova, tvrde iz kompanije.
"Ugovori koje potpisujemo sa bankama po formi su istovjetni sa ugovorima koje banke potpisuju sa kompanijama iz drugih evropskih država. CGES ovakvim načinom zaduženja ni na koji način ne zaobilazi nijedan zakon koji važi u Crnoj Gori, pa ni Zakon o javnim nabavkama", odgovorili su iz CGES-a na pitanje "Vijesti" zašto za projekat Luštica ne raspiše tender u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.
Skupština akcionara CGES-a je krajem juna ove godine donijela odluku o kreditnom zaduženju za finansiranje izgradnje energetske infrastrukture naLuštici. Vlada je u ovoj godini planirala da CGES-u za to izda državnu garanciju od 20 miliona eura.
Ostala je dilema da li je za CGES bilo jeftinije da se ne zadužuje nego da za izgradnju infrastrukture na Luštici raspiše tender u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Tako bi mogli da odrede plaćanje u sljedećih, na primjer, pet, sedam ili čak deset godina, na način kao što se to radi sa izgradnjom drugih kapitalnih objekata u Crnoj Gori.
Tako bi se izbjegao trošak kamatne stope po kreditu i posebno bi se izbjeglo da o izboru izvođača radova odlučuje neka banka. Dešavalo se da banka, na sličnim projektima, izabere izvođača koga ona hoće, koji je mnogo skuplji od drugih ponuđača.
"Postavljanje zahtjeva da plaćanje bude značajno duže od roka u kojem treba završiti projekat imalo bi uticaja na povećanje cijene projekta u krajnjem. Zapravo, model koji navodite se ne razlikuje suštinski i predstavlja jednu vrstu implicitnog zaduživanja", dodali su iz CGES-a.
Iz kompanije napominju da jedan ovako kompleksan projekat kao što je Luštica treba da bude završen u određenom roku. Projekat je predviđen Strategijom razvoja energetike i između ostalog podrazumijeva izgradnju trafostanice i polaganje podzemnih kablova.
Upravljanje finansijama CGES-a je uslovljeno, kako navode iz kompanije, prirodom djelatnosti koju obavljaju, načinom na koji je regulisana ta djelatnost, kao i ugovorima sa strateškim partnerom Ternom. Država je vlasnik 55 odsto akcija CGES-a, dok italijanska Terna posjeduje oko 22,09 odsto dionica.
"Planiramo dinamiku i nivo zaduženja isključivo za finansiranje investicionih projekata po uslovima koji su među najpovoljnijima, ako ne i najpovoljniji u Crnoj Gori. Uzimanjem kredita od međunarodnih finansijskih institucija uz državnu garanciju, samo po sebi obezbjeđuje znatno povoljnije uslove kreditiranja od onih koji su u tom periodu bili rasploživi na tržištu. Najpovoljnijeg ponuđača po međunarodnim tenderskim pravilima (FIDIC) bira komisija koju formira CGES, a pomoć u dijelu poštovanja procedura pruža izabrani konsultant i konkretna banka“, objasnili su iz CGES-a.
Kako je austrijski Simens dobio posao u Lastvi
Na prethodnom velikom poslu koji je raspisao CGES preko sličnog aranžmana sa bankom, a koji se ticao izgradnje energetske infrastukture na Lastvi jedan od ponuđača ABB iz Njemačke eliminisan je iz tenderskog postupka. Na pitanje da li je ABB eleminisan zato što je nudio GIS postrojenje, a traženo je vazduhom izolovano postrojenje, iz CGES-a su odgovorili da je "najjeftinija ispravna ponuda bila ponuda Simensa Austrija, čija je cijena bila niža u odnosu na deset drugih ponuda, uključujući i ABB".
"Tačno je da je tenderskim zahtjevom za izgradnju trafostanice Lastva traženo vazduhom izolovano postrojenje iz dva osnovna razloga: sva slična postrojenja u Crnoj Gori su izvedena kao vazduhom izolovana i naši zaposleni imaju iskustva u projektovanju, održavanju i eksploataciji takvih postrojenja. U vrijeme kada je trebalo donijeti odluku koju tehnologiju ćemo primijeniti, vazduhom izolovano postrojenje je bilo značajno jeftinije od gasom izolovanog postrojenja", naveli su iz CGES-a.
"Vijesti" su pitale i da li je izabrani Simens nudio vazduhom izolovano postrojenje, a ugrađuje GIS postrojenje i da li je tačno da ponuda Simensa bila mnogo nepovoljnija u finansijskom smislu od ponuda ostalih ponuđača (nekoliko miliona eura).
"Kako smo zbog prostornih ograničenja dobili lokaciju za izgradnju trafostanice koja se pokazala neadekvatna i neracionalna za izgradnju vazduhom izolovanog postrojenja odlučeno je da se trafostanica izvede u GIS tehnologiji pod istim finansijskim uslovima za definisani obim posla. GIS tehnologija je daleko naprednija i kvalitetnija varijanta sa stanovišta ušteda prostora i uticaja na životnu sredinu. Od 13 pristiglih ponuda postojale su dvije ponude koje su bile jeftinije od ponude Simensa, ali su te ponude bile nepotpune i neispravne", odgovorili su iz CGES-a.
Bonus video:
