Zemlje zapadnog Balkana postale su kroz proces približavanja EU svjesne važnosti regionalne saradnje i integracije, saopštio je ministar ekonomije Vladimir Kavarić, i dodao da razvojne mogućnosti leže u direktnim stranim investicijama i zajedničkim regionalnim projektima u infrastrukturi.
Kavarić, koji u Beču učestvuje na petom Samitu Evropska unija - jugoistočna Evropa, je kao primjer uspješnog projekta regionalnih i evropskih razmjera pomenuo podmorski kabl između Crne Gore i Italije, koji će predstavljati svojevrsni energetski most između EU i zemalja Balkana i tako pozicionirati Crnu Goru kao važno energetsko čvorište.
„Uz snaženje distributivnih kapaciteta regiona, izgradnjom podmorskog kabla svi državni i regionalni projekti iz oblasti energetike dodatno dobijaju na značaju u kontekstu proizvodnje i transporta električne energije prema EU“, kazao je Kavarić.
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva, podsjetio da je Crna Gora pokrenula, a EU podržala, izradu regionalne hidrološke karte zapadnog Balkana, što bi, kako smatra, trebalo da bude najvažniji projekat za taj region.
Prema njegovim riječima, upravo ti projekti pokazuju važnost saradnje zemalja zapadnog Balkana koja je još značajnija u kontekstu pristupanja EU.
„Proces pristupanja EU, prije svega, želimo da iskoristimo za stvaranje konkurentne privrede, usklađivanje zakona sa pravnim tekovinama EU i privlačenje novih investicija. U takvom okruženju svaka zemlja, svaki region svijeta se takmiči u privlačenju novih investicija“, ocijenio je Kavarić.
U takvim okolnostima, kako je dodao, zemlje regiona treba da posmatraju jedni druge kao partnere na svjetskom tržištu, a ne kao konkurenciju na regionalnom nivou.
„Da bi bili konkurentniji, sve zemlje regiona moraju da budu otvorene, da unaprijede poslovnu regulativu i infrastrukturu, tako povećajući dostupnost naših ekonomija“, naveo je Kavarić.
On je podsjetio da, kada je o opštem poslovnom okruženju riječ, Crna Gora ima efikasan, transparentan i konkurentan poreski sistem, reformisan bankarski sistem, jednak tratment stranih i domaćih investitora, euro kao zvaničnu valutu i liberalizovan spoljno-trgovinski sistem.
„Investiciona zajednica se sastoji od investitora koji dolaze iz više od 90 zemalja. U skladu sa tim, u posljednjih deset godina, priliv stranih direktnih invesicija je blizu 20 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP)“, precizirao je Kavarić.
Pored Kavarića, Samitu u Beču je prisustvovala i delegacija Privredne komore Crne Gore (PKCG), koju je predvodio njen predsjednik Velimir Mijušković.
Organizator Samita je renomirana izdavačka kuća The Economist. Događaj je okupio vodeće donosioce odluka iz svijeta politike u zemljama jugoistočne Evrope, ali i brojne privrednike, menadžere i stručnjake iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB), akademike, analitičare, predstavnike centralnih banaka i istraživače.
Bonus video:
