U TOKU PREGOVORI SA KUPCIMA

Javorak u septembru preuzima pogone: Na tržište opet sa svojim brendom

U Javorku, koji je prošle godine izašao iz stečaja, i u pogonima koji su pod zakupom, trenutno radi skoro 90 radnika
152 pregleda 2 komentar(a)
Javorak, Foto: Svetlana Mandić
Javorak, Foto: Svetlana Mandić
Ažurirano: 24.08.2016. 17:03h

Od 1. septembra nikšićki Javorak MB preuzeće upravljanje nad svim pogonima koji su bili izdati u zakup, osim nad pogonom ploče. Direktor firme Dragan Nenezić za “Vijesti” je kazao da će se ponovo na tržištu naći namještaj pod imenom tog preduzeća i u toku su pregovori sa par kupaca.

Javorak je prošle jeseni izdao tri pogona kompaniji Delta trejd iz Nikšića, čiji je osnivač italijanski preduzetnik.

“Nakon problema sa kojima se susretala kako firma Delta trejd tako i mi, došli smo do zajedničke odluke da zakupac 1. septembra ostane samo u pogonu ploče, a da upravljanje nad pogonima namještaja i decimernice preuzme Javorak”, kazao je Nenezić.

Drugi zakupac bila je firma Adriatika drvo Montenegro, čiji su vlasnici Egipćani i koja je sa Javorkom početkom godine potpisala ugovor o zakupu nekoliko pogona na deset godina.

“Nastali su problemi u funkcionisanju sa tim zakupcem i prije mjesec i po Javorak je preuzeo kontrolu nad pogonima pilane, stružnice, parione i sušare, koji su bili njima izdati u zakup”, kazao je Nenezić.

Trenutno je u Javorku, koji je prošle godine izašao iz stečaja, i u pogonima koji su pod zakupom uposleno blizu 90 radnika. Ukoliko obim posla bude zahtijevao, Nenezić se nada da bi mogli povećati broj radnika za desetak odsto.

“Što se tiče samog pogona namještaja Javorak će najvjerovatnije raditi serijske proizvodnje. U pregovorima smo sa par kupaca i sami osmišljavamo nekoliko proizvoda koje bismo plasirali na crnogorsko i na tržište van naše zemlje. Želja nam je da u nekoj doglednoj budućnosti Javorak ponovo bude prepoznatljiv kako po kvalitetu tako i po dizajnu svojih proizvoda”, kazao je Nenezić.

U oktobru 2014. godine, na zahtjev vlasnika Branka Mićkovića, u Javorak je uveden stečaj, a sredinom prošle godine usvojen je plan reorganizacije koji je Mićković podnio, nakon čega je stečaj ukinut. Petogodišnji plan reorganizacije podrazumijeva izmirenje povjerilaca koji od fabrike potražuju 5,5 miliona eura, a Mićković je bio u obavezi da do 18. juna izmiri potraživanja prema radnicima od oko 461 hiljadu eura, što je i uradio.

“Prvi put, nakon četiri, pet godina, radnici, kojima je isplaćena julska zarada, nemaju problema sa isplatom plata. Pridržavamo se plana reorganizacije i preko 70 odsto obaveza u ovoj godini je izmireno. Nadamo se, ukoliko mašine, oprema i sve od čega zavisi u najvećem procentu rad Javorka bude na zadovoljavajućem nivou, da će i ostale obaveze biti izmirene u periodu kako je predvidio plan reorganizacije”, naveo je Nenezić.

Prema njegovim riječima, zahvaljujući 14 hiljada metara kubnih koncesija, koje su dobijene prošle godine na tenderu, i planiranoj kupovini oko 3.000 metara kubnih trupaca, Javorak će punim kapacitetom moći da radi do proljeća, kada očekuju da će biti riješeno pitanje višegodišnjih koncesija. Nenezić je najavio da će u narednom periodu raditi na tehnološkom poboljšanju opreme, investicijama i daljim uštedama električne energije i energenata.

Preko 90 odsto proizvoda Javorka namijenjeno je stranim kupcima, a roba se uglavnom plasira na tržište EU.

U planu je osvajanje egipatskog i tržišta Ujedinjenih Arapskih Emirata, a prema riječima Nenezića dobili su ponudu i za rad sa partnerima iz Kine.

I dalje se izvoze velike količine trupaca jele i bukve

Nenezić smatra da drvna industrija u Crnoj Gori ima perspektivu, ali ukazuje i na jedan problem, a to je izvoz sirovih trupaca, odnosno oblovine.

„Ministarstvo poljoprivrede je donijelo par mjera kojima je pokušalo da smanji ili potpuno onemogući izvoz sirovog trupca. Međutim, i dalje se velike količine trupaca drveta jele i bukve izvoze van Crne Gore, prije svega na Kosovo i Albaniju. Želja nam je da u narednom periodu ministarstva poljoprivrede i ekonomije donesu uredbu kojom bi se onemogućio ili na najmanju moguću mjeru smanjio izvoz oblovine”, kazao je Nenezić.

Podsjetio je da je u Srbiji, Hrvatskoj i BiH, izvoz oblovine potpuno onemogućen, dok Albanija ima desetogodišnji moratorijum na sječu šume tako da su potrebe za trupcem u toj zemlji velike.

Preporučujemo za Vas