Velika Britanija nije značajan spoljnotrgovinski partner Crne Gore, ali rizik za crnogorsku ekonomiju nosi negativan uticaj Bregzita na EU, ocijenio je viceguverner Centralne banke (CBCG) Nikola Fabris. On je podsjetio na visok stepen povezanosti crnogorske ekonomije sa ekonomijom EU i preko robnih i preko finansijskih tokova.
“Za Crnu Goru kao ozbiljnog kandidata od velikog značaja je i šta će se dešavati sa daljim procesom pristupanja EU. Prognoze su vrlo različite i idu od toga da će EU sada biti zaokupljena samom sobom i da će ovaj proces otići u zapećak, do prognoza da će EU svoje jačanje vidjeti kroz ubrzano širenje novim zemljama. U svakom slučaju potrebno je da Crna Gora nastavi sa reformama i ispunjavanjem obaveza iz pregovaračkih poglavlja”, rekao je Fabris “Vijestima”.
Prema njegovim riječima, u ovom trenutku teško je pouzdano prognozirati šta će se dešavati u narednom periodu i stiče se utisak da je odluka glasača u Britaniji bila iznenađenje za sve.
Britanija će osjetiti najveće posljedice, ali se očekuje i novo usporavanje rasta u EU
“Evidentno je da ulazimo u jedan globalni period neizvjesnosti. Stoga nije iznenađujuće i što su lideri EU tražili od Britanije da što prije napusti EU, kako bi se smanjila neizvjesnost”, kazao je Fabris.
Na nove okolnosti prva su, kako je podsjetio, reagovala finansijska tržišta, tako da su pali berzanski indeksi na većini svjetskih berzi, dan nakon referenduma. Funta je drastično pala i našla se na najnižem nivou u posljednjih 30 godina.
“Takođe, došlo je i do manjeg pada vrijednosti eura. Istovremeno je došlo do skoka vrijednosti zlata, jer su ulagači preferirali sigurnost u uslovima povećane neizvjesnosti”, naveo je Fabris. Dodaje da su prognoze da će, barem kratkoročno, najveće posljedice osjetiti Britanija - značajno usporiti rast do ulaska u recesiju.
“Kao rizici za Britaniju mogu se navesti odliv kapitala, odlaganje investicija, pad izvoza, pad vrijednosti akcija britanskih firmi i poremećaji na finansijskom tržištu. Očekivanja su da će u Britaniji najviše biti pogođeni avionska industrija, stanogradnja, izvozni sektor i finansijske institucije. Banka Engleske je u cilju ublažavanja krize najavila značajno upumpavanje novca”, kazao je Fabris.
Ovakva događanja ukazuju, kako je dodao, da se može očekivati novo usporavanje ekonomskog rasta u EU i ekonomijama koje su u većoj mjeri povezane sa Britanijom. Očekuje se i da će investitori smanjiti ulaganje u instrumente duga zemalja EU, da će biti smanjena njihova sklonost za preuzimanjem rizika, kao i dodatne teškoće u funkcionisanju finansijskih tržišta.
Priliv SDI iz Britanije za tri godine 3,3%
Fabris je naveo da je priliv stranih direktnih investicija iz Velike Britanije u Crnu Goru iznosio 3,9 miliona eura u prvih pet mjeseci ove godine. U posljednje tri godine prosječan priliv je iznosio oko 19 miliona eura, što je 3,3 odsto ukupnog.
“Takođe, Britanija nije u grupi značajnih spoljnotrgovinskih partnera Crne Gore. Prošle godine robni izvoz u Veliku Britaniju je iznosio 5,5 miliona eura, što je bilo 1,7 odsto ukupnog robnog izvoza. Sa druge strane, robni uvoz iz Britanije je iznosio 12,1 milion eura ili 0,7 odsto ukupnog crnogorskog robnog uvoza. Učešće Velike Britanije u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni Crne Gore periodu 2005 - 2015. godine iznosilo je svega jedan odsto”, kazao je Fabris.
Bonus video:
