Rasprava o izvještaju o stanju tržišta hartija od vrijednosti u prošloj godini, na odboru za ekonomiju pretvorila se u žučnu raspravu o tome da li je masovna vaučerska privatizacija bila najuspješniji projekat u Crnoj Gori, kako je tvrdio predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović, ili organizovana pljački građana u koristi uprava privatizacionih fondova kako su navodili poslanici Mladen Bojanić, Miloš Konatar i Aleksandar Damjanović.
Damjanović je kazao da je prošle godine samo fond Trend, i to nakon promjene uprave imao rast, da HLT ima negativni saldo, Trend je pretvoren u preduzeće, Moneta se likvidira i dijeli preostalu imovinu akcionarima, a Eurofond i Atlas ne poštuju čistu zakonsku normu o isplati nesaglasnih akcionara.
"Neto vrijednost svih fondova sada je manja nego što su prihodovali samo od prodaje akcija u Elektroprivredi", naveo je Damjanović. On je kazao da je tržište kapitala izgubilo kredibilitet i da je potreban novih zakon o hartijama od vrijednosti koji se najavljuje već godinama.
Bojanić je kazao da su uprave fondova za ovih 15 godina zvanično naplatile 100 miliona eura kao provizije za upravljanje a da sada cijela imovina svih fondova vrijedi 65 miliona, odnosno da su uprave fondova isisale imovinu iz kompanije i imovine koju su na osnovu uloženih vaučera građana dobili na upravu.
Konatar je kazao da se sjeća kada je bio student da je Đikanović kao ideolog vaučerske privatizacije sa Veselinom Vukotićem, dolazio na Ekonomski fakultet sa grafikonima o rastu tržišta i da su govorili hvalospjeve o tom projektu. One je naveo da bi trebali i sada kada je sve propalo da preuzmu odgovornost za svoje greške.
Đikanović je odgovorio da su tačni podaci o naplati provizija fondova ali da su to radili po zakonu i uzimali do tri odsto od procjenjene vrijednosti fonda. Kazao je i da će se sporovi kod Eurofonda i Atlasa riješiti kako odluče sudovi. Naveo je i da se na izmjeni zakona radi od 2009, kao i da je verzija iz 2011. bila puna direktiva i da je lošija od sadašnjeg.
"Masovna vaučerska privatizacija i uvođenje eura su bili najbolji ekonomski projekti Crne Gore, koji su odlučujuće uticali na obnovu nezavisnosti. Ne znam koliko se krećete, ali pođite do Mojkovca, Kolašina ili Berana. Svi krovori su obnovljeni od 2004. do 2006. od vaučera i akcija", kazao je Đikanović odgovarajući Konataru i Bojaniću.
Odbor je usvojio izvještaj Komisije kao i Agencije za elektronske komunikacije o čemu je raspravljano na prethodnoj sjednici.
Bonus video:
