Po najavama turoperatora i turističkih poslenika predstojeći mjeseci će pokazati da li su očekivanja o dobroj turističkoj sezoni bila realna. Naravno, tradicija je da naše goste dočekujemo horskim zvucima iz ansambla građevinskih mašina, privremenom saobraćajnom signalizacijom, denivelisanim saobraćajnicama i redovnim gužvama na istim. Međutim, osim turista, naše granice prelazi i roba dominantno poljoprivrednog porijekla, nešto što Crna Gora može kvalitativno i kvantitativno proizvoditi u apsolutnom iznosu, a to nažalost ne čini, navodi se u saopštenju Luke Krstovića, potpredsjednika Mladih Demokrata.
On dodaje da je uvoz mesa, mlijeka, gaziranih pića, vode, voća i povrća je na neprimjereno visokom i neodrživom nivou.
"Sami uvoz voća i povrća u prošloj godini je premašio iznos od 50 miliona eura. Najveći trgovinski lanac u zemlji je za prethodne dvije godine uvezao 10 500 tona voća i povrća. Trećina vrijednosti uvoza se odnosi na tri ljetnja mjeseca koja se poklapaju sa najvećim obimom proizvodnje na domaćim gazdinstvima. Neprepoznavanje potrebe da se pomogne onom proizvođaču koji svakog dana prvo “dobro jutro” uputi svojim sadnicama i životinjama dovelo je do toga da taj isti domaćin osjeća nesigurnost u svojoj branši, da pored ogromnog napora u radu trpi strah zbog realizacije i naplate proizvedenog."
Krstović navodi da su u Zeti i Malesiji poljoprivrednici prepoznati kao vrlo dobri proizvođači voća i povrća zbog klimatskih uslova koji omogućavaju duži vegetacioni period i potpuno vidljive sklonosti ka pregalačkom radu.
"Uprkos svemu tome, napredak u poljoprivredi je jedva vidljiv. U Crnoj Gori 46 000 domaćinstava bavi se intezivnim aktivnostima iz domena agrara. Preko 130 000 stanovnika je direktno ili indirektno uključeno u taj proces koji je od strane države podržan mjerama Agrobudžeta u iznosu od svega 23 miliona eura. Evidentni su dokazi da država nema razvijen agrobiznis i da skoro u potpunosti zavisi od uvoza. Da znamo cijeniti novac imali bi percepciju kolika sredstva propuštamo generisati zbog našeg pasivnog odnosa."
"Godinama najavljivane investicije i podsticaji u poljoprivredi doživjeli su nizak stepen realizacije. Da je realizacija na većem stepenu uspješnosti svakako da bi uvozili manje, a zvanični izvori pokazuju da uvozimo više. Nužna je hitna izmjena programa u oblasti agrara, uvažavanje svih komparativnih prednosti i eksploatacija dugoročnog poljoprivrednog potencijala. Potpore za ulaganja kao što su MIDAS, IPARD i sredstva iz Abu Dabi fonda posjeduju svoj nivo respektabilnosti ali da li su su usmjerena na pravi način i za svrsishodne i profitabilne projekte? U ovom momentu nije primjetan uticaj vec realizovanih inicijativa na smanjenje deficita, uvozne zavisnosti i odliva sredstava. Koračanje unazad mora prestati jer proklamovana grana razvoja u Crnoj Gori dotiče najniže stepene na ljestvici održivosti. Potrebno je sagledati sa kojim se resursima raspolaže i formirati realne i ostvarive planove stavljanja u funkciju onoga što se sada ne koristi, zasući rukave i marljivo raditi, jer rad u poljoprivredi istinski jeste težak, ali i isplativ", zaključuje se.
Bonus video:
