10 GODINA KASNIJE

Nema crvenog tepiha do EU: Okrenuti se svom radu i resursima

"Nije dobro da se privredni razvoj vrti samo oko turizma, koji je osjetljiv, i da on sa trgovinom čini učešće od 40 ili više odsto društvenog proizvoda“
3 komentar(a)
Božo Mihailović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Božo Mihailović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 22.05.2016. 16:42h

Profesor Ekonomskog fakulteta Božo Mihailović ocijenio je za „Vijesti“ da je prethodnih deset godina dosta urađeno, ali se moralo uraditi mnogo više kako bi se promijenila privredna struktura i vratila se proizvodnja.

"Stope rasta, iako nedovoljne, bile su iznad prosjeka u regionu. Otprilike godišnji prirast BDP-a godišnje iznosio je 100 miliona eura. Morali smo da uradimo mnogo više i da promijenimo privrednu strukturu i što prije uradimo strategiju razvoja za naredni desetogodišnji period. Odnos uvoza i izvoza je veoma nepovoljan u čitavom proteklom vremenskom periodu”, kazao je Mihailović.

On poručuje da Crna Gora mora da vrati proizvodni sektor, kao što su poljoprivreda, industrija, građevinarstvo... da mnogo više učestvuju u privrednoj strukturi.

"Nije dobro da se privredni razvoj vrti samo oko turizma, koji je osjetljiv, i da on sa trgovinom čini učešće od 40 ili više odsto društvenog proizvoda“, naveo je Mihailović.

On je napomenuo da Crna Gora ima privredne resurse koje proteklih deset godina nije iskoristila za proizvodnju hrane, razvoj stočarstva, prerade mlijeka i mliječnih proizvoda.

"Na Žabljaku danas imamo, na primjer, ugledne poljoprivredne proizvođače koji nemaju kome da prodaju litar varenike ili kilogram sira“, dodao je Mihailović uz napomenu da Crnoj Gori više ne treba velika industrija.

On smatra da u protekloj deceniji nijesu na najbolji način iskorišćene strane direktne investicije, kod kojih je izostao multiplikativni efekat, već je samo „podgrijavana“ nerealna potrošnja.

"Ima više glavnih izazova u narednom periodu i treba ih posmatrati sistemski. Prvi izazov je državni dug koji će biti veliki i ograničavajući problem funkcionisanja monetarnog sistema. Druga ideja vodilja mora biti povećanje konkurentnosti privrede i povećanje izvoza”, naveo je Mihailović i podsjetio da je za tri mjeseca 2016. pokrivenost uvoza izvozom bila svega 15,7 odsto.

Prema njegovim riječima, treći izazov je zaokruživanje privredne strukture i povezivanje malih i srednjih preduzeća sa stranim kompanijama za koje će proizvoditi neke elemente ili poluproizvode. “Sljedeći izazov je zapošljavanje jer je više od 17 odsto ili 41.000 nezaposlenih, a vjerovatno i više. Peti izazov je okretanje domaćoj pameti. I da se radi o crnom đavolu, ako je stručan i umije, trebalo bi mu dati šansu da se iskaže”, poručio je Mihailović.

Dodaje da je posljednji izazov integrisanje u evropske tokove, kao i svi problemi koji iz toga proizilaze. "Ne smijemo shvatiti da je put u Evropu popločan crvenim tepisima... Moramo se okrenuti svom radu, resursima i sebi, po onoj narodnoj, 'u se i u svoje kljuse'“, zaključio je Mihailović.

Partijska pamet važnija od struke

Mihailović smatra da se u Crnoj Gori ne koristi domaća pamet, kao razvojni resurs i da mora prestati praksa da funkcionalno-partijska pamet dominira nad stručnošću.

"Poslije narednih izbora trebalo bi to zaboraviti. Neophodna je reforma obrazovanja, jer je loša primjena Bolonjske konvencije dala veoma negativne rezultate: poplavu različitih privatnih fakulteta, ali i ljudi (predavača na pojedinim privatnim fakultetima) koji nigdje u drugoj konstelaciji snaga ne bi mogli da budu profesori na privatnim fakultetima“, smatra Mihailović.

On je napomenuo da danas imamo 10.000 visokoobrazovanih mladih ljudi, za koje će država morati da obezbijedi dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju, kako bi došli do zaposlenja. On smatra da Crna Gora mora da se vrati i zanatu jer diploma više nije važna, već početni osnov.

"Čovjek će morati stalno da uči i da se usavršava...Odnos prema radu je veliki problem, kao i nivo znanja i odgovornost prema radu i obavezama“, kazao je Mihailović.

Preporučujemo za Vas