NESPREMNI UŠLI U PROCES

Vaučerska privatizacija nakon 15 godina: Dobra ideja sa lošim rezultatima

“Investicioni fondovi su prikupili skoro polovinu ponuđenog kapitala, a njihovi rezultati su bili daleko ispod očekivanih”
659 pregleda 6 komentar(a)
biznismen, posao, Foto: Shutterstock
biznismen, posao, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 04.05.2016. 20:16h

Crna Gora je u proces masovne vaučerske privatizacije ušla nespremno i uz nedovoljnu edukaciju građana, a greške uočene kod drugih država nijesu izbjegnute, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.

Aleksandar Jovović, broker Bull and Beara, brokersko-dilerske kuće sa najvećim prometom i brojem zaključenih transakcija na Montenegroberzi, smatra da je masovna vaučerska privatizacija (MVP) bila dobra ideja koja u praksi nije dala očekivane rezultate. Investicioni fondovi su, kako je dodao, prikupili skoro polovinu ponuđenog kapitala, a njihovi rezultati su bili daleko ispod očekivanih.

"Sistem je bio postavljen tako da naknada za upravljanje kompanijama koje su upravljale fondovima nije zavisila od ostvarenih rezultata, između ostalog zbog toga nijesu imali ni interesa da se bave restrukturiranjem firmi unutar svog portfelja, nego su držali to što su dobili i naplaćivali proviziju za upravljanje", naveo je Jovović.

MVP je sprovedena prije 15 godina kada su punoljetni građani dobili vaučere koje su mogli ulagati direktno u kompanije i za njih dobiti akcije ili u privatizacione fondove Trend, HLT, Monetu, MIG, Atlas mont i Eurofond. Prije početka tog procesa u 2000. godini Vlada je donijela posebnu Uredbu o privatizacionim fondovima i specijalizovanim privatizacionim preduzećima koja će fondovima upravljati. Proces rada ovih institucija nije bio regulisan zakonom nego pravilima Komisije za hartije od vrijednosti sve do 2006.

"Mislim da su izmjene Zakona o investicionim fondovima bile u prvom talasu u pogrešnom pravcu (skoro potpuna liberalizacija i deregulacija), a posljednje promjene (u potpuno drugom smjeru) zakašnjele dok institucije nijesu bile dovoljno jake da zaustave neke radnje koje su bile na štetu akcionara investicionih fondova. I na jedne i na druge gledam kao na loše savjetnike, s tim što su prvi to radili uglavnom iz neznanja dok su drugi to radili iz različitih ličnih interesa", ocijenio je Jovović.

On smatra da se u proces u MVP u Crnoj Gori ušlo nespremno i uz nedovoljnu edukaciju građana.

"Nizak nivo znanja i neinformisanost su najbolje iskoristili osnivači šest investicionih fondova koji su prikupili jakom medijskom kampanjom oko 40 odsto ukupnog broja vaučera odnosno oko 500 miliona eura vrijednog kapitala u tom trenutku. Oni su najveći dobitnici procesa MVP jer su za tih 15 godina naplatili oko 74 miliona eura provizije za upravljanje, a svojim akcionarima nijesu zaradili novac, već su im umanjili imovinu za otprilike 80 odsto“, dodao je Jovović.

Ipak, svi punoljetnji građani 2001. godine su kroz proces MVP dobili šansu.

"Društvo je dobilo sistem koji nije u potpunosti i do kraja transformisan u skladu sa ciljevima, društvo je takođe dobilo loše upravljače u nizu kompanija u kojima su imali većinu investicioni fondovi. Broj zaposlenih u tim kompanijama je značajno smanjen dok je većina njih u stečaju. Kompanije koje su restrukturirane i sada pozitivno posluju su veoma rijetka pojava“, zaključio je Jovović.

Nezavisni poslanik Mladen Bojanić kazao je da se veliki broj akcija crnogorskih kompanija našao u rukama malog broja ljudi sa veoma diskutabilnim profesionalnim i stručnim kapacitetima.

"Sve je to rezultiralo nepravednom i krajnje sumnjivom preraspodjelom nekadašnje društvene imovine i doprinijelo povećanju socijalnih razlika”, ocijenio je Bojanić koji je kao direktor Nex Montenegro berze, prije 15 godina kada je počela MVP, bio svjedok tog procesa.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je među posljednjim zemljama sprovela MVP.

"I umjesto da izbjegnemo greške uočene u sličnim procesima sprovedenim prije našeg, desilo se upravo suprotno. Svaka privatizacija prije uspostavljanja pune vladavine prava i efikasnog nadzora nad kompletnim procesom čini društvu više štete nego koristi”, ocijenio je Bojanić.

Prema njegovim riječima, jedan broj građana je, ipak, uspio da iskoristi početnu ekspanziju tržišta i unovči akcije po pristojnim cijenama.

MVP je bila najznačajniji dio obimnog procesa privatizacije privrede sa zadatkom da se ravnopravnom raspodjelom transformiše trećina državnog, odnosno društvenog kapitala u privatni. Krajnji cilj je bio poboljšanje efikasnosti poslovanja kompanija čije su se akcije našle na spisku zamjene za vaučere.

"Tehnički korektno urađen posao nakon kojeg su svi punoljetni građani Crne Gore postali akcionari bio je dobra osnova za razvoj tržišta kapitala. Međutim, nakon nekoliko godina ekspanzije tržište je doživjelo drastičan pad po svim parametrima”, dodao je Bojanić.

Uz objektivne razloge koji se vežu za svjetsku ekonomsku krizu, na vidjelo su, kako je dodao, izašli svi problemi tržišta koji se nisu jasno uočavali tokom rasta vrijednosti akcija. To su, kako je naveo, prije svega, neadekvatna informisanost i slaba zaštita manjinskih akcionara, loš nadzor nad tržištem i učesnicima i selektivna primjena zakona.

Miličković: Crnogorska berza kao pijaca u Plužinama

Model masovne vaučerske privatizacije u Crnoj Gori koji je počeo prije 15 godina, a potom kombinovan sa prodajom imovine sumnjivim stranim investitorima i domaćim tajkunima je bila najgora moguća kombinacija za privredu, ocijenio je za “Vijesti” Vasilije Miličković, jedan od trgovaca na crnogorskim berzama i predsjednik Udruženja manjinskih akcionara Elektroprivrede.

"Danas crnogorska berza neodoljivo podsjeća na kamionsku pijacu (gdje je mnogo veći dnevni promet nego na berzi) ili na pijacu u Plužinama, sve zahvaljujići nestručnom, neodgovornom i nezakonitom ponašanju Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV), Tenderske komisije i Savjeta za privatizaciju čiji nezakoniti rad ne sankcioniše DPS politički popunjenim kadrom u policiji, tužilaštvu i sudstvu. Kao slika neka posluži opstrukcija tih državnih organa u slučaju Telekoma i Elektroprivrivrede. Jednom riječju, bez vladavine prava, ni crnogorska berza nema nadu za bilo kakvo oživljavanje”, istakao je Miličković.

On smatra da su vrhuška DPS-a i njen predsjednik, kao alternativu MVP prije 15 godina imali dva idealna modela za privatizaciju privrede, a to je bila besplatna podjela akcija zaposlenim radnicima u svim preduzećima, kombinovano sa modelom dokapitalizacije tih preduzeća. Međutim, ti modeli nijesu nikad zaživjeli.

"Vlada je ušla u proces MVP kao grom iz vedra neba na potpuno neinformisane i nepripremljene građane. Niko im nije objasnio što je vaučer, kako se s njim trguje, što je berza, kakva je uloga brokera i Centralne depozitarne agencije (CDA), čime se bavi KHOV”, kazao je Miličković.

Preporučujemo za Vas