Nezavisni poslanik Neven Gošović predložio je Skupštini da usvoji rješenje po kome bi Advokatska komora za svoje tarife morala da dobije saglasnost Vlade i da ih prilagodi standardu građana.
On je to rješenje formalizovao kroz Predlog izmjena i dopuna Zakona o advokatskoj tarifi koji je predao u skupštinsku proceduru.
U obrazloženju predloga Gošović je naveo da advokatska profesija treba da bude samostalna i nezavisna, ali da Ustavom proklamovana nezavisnost te profesije ne podrazumijeva apsolutnu slobodu i da takvo rješenje nije standard ni u okruženju.
“Jedno od osnovnih načela Kodeksa ponašanja evropskih advokata je pošten odnos prema stranci u pogledu honorara koji mora biti pravedan i razuman i uskladu sa zakonom i profesionalnim pravilima. Advokatska tarifa u Crnoj Gori sadrži rješenja kojima se utvrđuju nerazumno visoki troškovi sudskog i drugih sporova i ne uvažavaju socio-ekonomske prilike građana”, kazao je Gošović.
On je kao primjer naveo da se, prema važećem cjenovniku (tarifni broj 11), nagrada advokatu koji zastupa dvije ili više osoba povećava 50 odsto za svaku drugu i narednu osobu, te da to pravo pravo pripada i advokatu koji zastupa samo jednu stranku, ako je protivna stranka više lica. On navodi da se ista ta usluga u Hrvatskoj naplaćuje deset odsto za svaku drugu osobu.
“Primjenom te tafite advokatima strane koja uspije u sporu država, opštine, javna preduzeća, javne službe i građani godinama isplaćuju višemilionske iznose, a reakcije nadležnih organa godinama nema”, naglasio je Gošović.
On je objasnio da na potrebu usvajanja novog cjenovnika advokatskih tarifa najbolje ukazuje nedavno objavljeni izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o novcu koji je isplaćen za izgubljene radne sporove.
Prema podacima DRI ukupno je iz budžeta za sudske sprove (uključujući i radne sporove) od 2012. do prošle godine isplaćen 71 milion eura pri čemu troškovi sudskih postupaka (parnični troškovi i troškovi izvršenja) u osam analiziranih predmeta čine čak 46,22 odsto ukupno isplaćenog novca.
“U sporovima u kojima kao tužioci učestvuje više osoba dominantnu stavku parničnih troškova čine troškovi advokatskih zastupanja, određeni primjenom tarifnog broja 11 advokatske tarife”, istakao je Gošović.
Prema Predlogu zakona visina nagrade za rad advokata utvrđivala bi se u zavisnosti od vrste postupka, preduzete radnje, vrijednosti spora ili visine zaprijećene kazne.
Vlada bi kod davanja saglasnosti na advokatsku tarifu vodila računa o dostupnosti pravne pomoći svim gradanima, zaštiti njihovih socijalnih i ekonomskih interesa gradana, jednakom položaju primaoca i davaoca usluge s obzirom na njihovu nejednakost u stručnom znanju kojim raspolažu. Vlada bi vodila računa i o pravednom odnosu vrednovanja rada i stručnosti advokata u odnosu na druge društveno odgovorne profesije.
Gošović je Predlogom definisao da Advokatska komora tarifu u skladu sa novim zakonskim rješenjem mora donijeti u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu zakona. U slučaju da se rok ne ispoštuje onda bi Vlada donijela privremenu advokatsku tarifu.
Za jedno ročište 11.875 advokatu
DRI je u analizi jednog spora protiv države (Zavod za izvršenje krivičnih sankcija) na osnovu pravosnažne presude Osnovnog suda iz budžeta za glavni dug isplaćeno je 28.103,07 eura, za parnične troškove 55.637,50 eura, troškove izvršenja 7.200 eura, za zatezne kamate i ostalo 4.246,25 eura (ukupno 95.186,82 eura).
“Prema ovoj presudi sud je obavezao tuženog (državu) da tužiocima za naknadu troškova isplati 55.637,50 eura. Taj iznos se odnosi na nagradu advokatu kao punomoćniku za sastavljanje tužbe i zastupanje na dva održana ročišta u iznosima od po 11.875 .00 eura ( 11.875 .00x3>35.625,00), te za pristup na tri odložena ročišta u iznosima od po 5.937,50 eura (5.937,50 x 3 >17.812,50)”, naveo je Gošović.
Skupštinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje danas će na predlog DPS-a saslušati ministre pravde, finansija i odbrane Zorana Pažina, Radoja Žugića i Milicu Pejanović, kao i bivšeg ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića zbog nalaza Državne revozorske institucije koji je pokazao da se tim troškovima upravlja na način koji nije ekonomičan.
Bonus video:
