Crna Gora je jedina od zemalja Jugoistočne Evrope koja je prošle godine imala rast fiskalnog deficita zbog povećanja rashoda i smanjenja prihoda.
To je danas saopštila Svjetska banka (SB) na prezentaciji devetog izvještaja o ekonomskim kretanjima u zemljama jugoistočne Evrope (Crna Gora, Srbija, Makedonija, BIH , Albanija i Kosovo).
SB je procijenila da će ekonomski rast šest zemalja za prošlu godinu biti 2,1 odsto u prosjeku što je 0,3 odsto više u odnosu na uporedni godišnji period kada je region bio pogođen poplavama.
Objašnjeno je da je veći rast doprinio otvaranju novih radnih mjesta u privatnom sektoru što je dovelo do smanjenja siromaštva.
Procijenjeno je da je stopa siromaštva u Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji i Albaniji opala za dva procenta između 2013. i 2015. godine.
SB je konstatovala da je,uprkos proširenju ekonomske aktivnosti i zaposlenosti koja je konačno počela da prati ekonomski rast, prosječna stopa nezaposlenosti u regionu je i dalje neprihvatljivo visoka u iznosu od 21,5 procenata u prosjeku.
Crna Gora je zabilježila veći rast za 3,7 procenata u u prošloj godini u odnosu na 2014. godinu.
"Struktura rasta u Crnoj Gori je vođena investicijama, dok je u ostalim zemljama vođena potrošnjom. Javne investicije su dale doprinos rastu, a u narednom periodu trebale bi to biti privatne investicije. Izgradnja autoputa je potpomogla rast u Crnoj Gori u kojoj i ove godine očekujemo rast dominantno na osnovu investicija" kazala je novinarima Sanja Mađžarević Šujster predstavnik SB.
Ona je rekla da su fiskalni deficit svih država i dalje visoki čime su dodatno povećali javni dug.
"Od 2011. godine u Crnoj Gori i Srbiji je konstantan rast javnog duga, koji se sa nekih 30 odsto BDP -a duplirao. Smanjenje javnog duga je prostor na kome treba raditi" kazala je Šujster.
SB je procijenila da će se u svih šest zemalja rast povratiti tokom 2017. godine, a da i dalje ostaju visoki rizici oporvaka.
"Eksterni negativni rizici su rast sporiji od projektovanog na glavnim izvoznim tržištima i promjene u globalnim cijenama nafte. Unutrašnji rizici su izbori koji će se održati u nekoliko zemalja i brzina strukturnih i fiskalnih reformi" objasnila je Šujster.
Za dali rast ekonomije svih šest zemalja potrebno je, smatra SB, eliminisati barijere za formalno zapošljavanje, poboljšati efikasnost javnih usluga i sistema socijalne zaštite uz smanjenje državne administracije, održivo korišćenje energije i prirodnih resursa....
Naknade za majke smanjiće siromaštvo i povećati životni standard
Šujster je kazala da su izbori jedan od rizika rasta, jer donose politike koje nemaju potporu u finansijskim pokazateljima.
Dodala je da su povećanje plata, penzija i naknade za majke imali negativan uticaj ne budžet.
Na pitanje da li su ta izdvajanje dio izbornih poltika i da li ih može biti još, Šujster je komentarisla samo naknade, dok je izbjegla da komentariše povećanje plata i penzija.
"Doživotna naknada za majke nije bila dobro osmišljena. Ona iskače iz fiskalnih politika za ovu godinu. Ta politika će imati negativan uticaj na tržište rada u Crnoj Gori, jer će smanjti zapošljavanje žena .Stopa zapošljavanje žena je inače niska u Crnoj Gori" rekla je Šujster .
Ona je dodala da će naknade za majke smanjiti siromaštvo i povećati životni standard zato su njihovi iznosi veliki.
Autoput će osnažiti rast ekonomije i povećati javni dug
SB u ovoj godini očekuje snažnjiji rast crnogorske ekonomije zbog početka većih radova na projektu autoputa.
Šujster je kazala da će izgradnja neminovono dovesti do rasta javnog duga.
"U prošloj godini došlo je do velikog ulaganja u izgradnju autoputa koji će neminovno voditi do rasta javnog duga. Ne očekujemo promjenu trenda do 2018. godine, bez obzira na stope rasta, jer su te stope rasta vođene spoljnim zaduživanjem za izgradnju autoputa", kazala je Šujster.
Ona je dodala da se nakon 2018. godine može očekivati uravnoteženje i zaustavljanje daljeg rasta javnog duga.
Bonus video:
