ICM može opstati i bez privatizacije

Savjet za privatizaciju objavio je tender za prodaju 51,1 odsto akcija državnog paketa, ponude se dostavljaju do 27. juna
186 pregleda 1 komentar(a)
ICM, Foto: Svetlana Mandić
ICM, Foto: Svetlana Mandić
Ažurirano: 06.04.2016. 20:10h

Institut za crnu metalurgiju ICM mogao bi uspješno da radi i bez privatizacije, jer ima četiri laboratorije i mini proizvodnju, smatra direktor tog nikšićkog preduzeća Miraš Đurović.

“Institut za materijale i tehnologiju u Ljubljani je 65 odsto na budžetu i 35 odsto na tržištu, a mi smo, iako je većinski vlasnik država, 100 odsto na tržištu. Sa 30 do 35 radnika, sa četiri laboratorije i mini proizvodnjom za Rudnik uglja, za Crnagoraput, Kombinat aluminijuma i za Toščelik, i sa 35 odsto na budžetu, mogli bismo da funkcionišemo bez privatizacije”, kazao je Đurović za “Vijesti”.

Savjet za privatizaciju je 31. marta objavio tender za prodaju 51,1 odsto državnog udjela u ICM . Zainteresovani se mogu prijaviti do 27. juna, a do 11. aprila mogu otkupiti tendersku dokumentaciju za deset hiljada eura. Uz ponudu su obavezni da dostave dokaz o uplati depozita ili bankarsku garanciju od 100 hiljada eura.

Prema riječima Đurovića, još niko nije otkupio dokumentaciju niti ima zainteresovanih investitora, ali kako “Vijesti” nezvanično saznaju prije raspisivanja tendera dolazili su predstavnici firme Agitaš iz Ankare, kompanije koja ima savremenu livnicu. I predstavnici turskog Toščelika su prošle godine nekoliko puta razgovarali sa predstavnicima Instituta o preuzimanju, ali konkretnih poteza nije bilo. Toščelik je prije dvije godine kupio dva bivša željezarina pogona u stečaju - Radvent i Livnicu.

“Ono što opterećuje Institut su 55 hiljada kvadrata urbanizovanog zemljišta za koje plaćamo velike dažbine, dio opreme koja nije u funkciji i dio koji je demontiran. Sve to utiče na dobar i kvalitetan rad”, kazao je Đurović i dodao da su oni jedino akcionarsko društvo Željezare koje funkcioniše i koje je opstalo.

Institut, koji je 1994. godine dobio Povelju komore Jugoslavije, šest godina kasnije nagradu Privredne komore Crne Gore, a 2001. Nagradu oslobođenja Nikšića, bavi se istraživanjem, razvojem i kontrolom kvaliteta metalnih i nemetalnih materijala, kao i proizvodnjom specijalnih čelika i legura u obliku odlivaka i polufabrikanata.

Savjet za privatizaciju je i ranije pokušavao da proda većinski paket akcija Instituta, ali izuzev Miodraga Davidovića, čija ponuda je odbijena 2009, nije bilo zainteresovanih.

Primili martovsku platu, 20-ak radnika može uskoro u penziju

U Institutu su za stalno zaposlena 63 radnika, dok je njih petoro angažovano posredstvom agencija. Primili su martovsku zaradu, a dvadesetak radnika bi moglo da ostvari pravo na penziju što bi, smatra Đurović, olakšalo funkcionisanje firme.

ICM je počeo da radi 1974. godine za potrebe Željezare, a od 2004. funkcioniše kao akcionarsko društvo. Prema podacima sa sajta Montenegroberze, Fond PIO i država posjeduju po 19 odsto akcija, Vlada 1,31, Zavod za zapošljavanje 6,35 odsto, a Fond za obeštećenje 5,3 odsto. Turska kompanija Toščelik, koja je 2012. kupila imovinu Željezare u stečaju, naslijedila je sedam odsto, fond Trend ima 10,29 odsto, Društvo za menadžment poslove i upravljanje nekretninama MIG 4,43 odsto.

Bonus video: