Politička stabilnost među ključnim izazovima

Savjet je zaključio da je sistem stabilan, a nivo sistemskog rizika umjeren. Takođe, zaključeno je da se mora voditi održiva ekonomska politika, koja se temelji na širenju rasta i oporavku privrede, kako bi se smanjili pritisci i ranjivosti koje mogu proisteći iz fiskalnog sektora
0 komentar(a)
Centralna banka Crne Gore, CBCG, Foto: Boris Pejović
Centralna banka Crne Gore, CBCG, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 04.04.2016. 15:32h

Ključni izazovi u domenu stabilnosti finansijskog sistema Crne Gore, u narednom periodu, odnose se na obezbjeđenje političke stabilnosti i visoke stope ekonomskog rasta, ocijenio je Savjet za finansijsku stabilnost.

Takođe, kako je saopšteno nakon današnje sjednice Savjeta, očuvanje fiskalne stabilnosti, održivosti ove politike i upravljanje javnim dugom su prioriteti u narednom periodu.

"U realnom sektoru, ključni izazovi su nizak stepen konkurentnosti i diverzifikovanosti, i kao rezultat toga, visok nivo deficita tekućeg računa platnog bilansa, kao i još izražena nelikvidnost privrede. U finansijskom sistemu i dalje ostaju kao ključni izazovi smanjenje kamatnih stopa i nastavak tendencije opadanja loših kredita", konstatovao je Savjet.

Razmotren je i izvještaj o radu 2015, kao i FSAP (Financial Sector Assessment Program) misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) sa akcionim planom za implementaciju preporuka.

“Savjet je podržao aktivnosti na implementaciji preporuka proisteklih iz izvještaja i nalaza FSAP 2015 misije za Crnu Goru. Ključne preporuke odnose se na pet oblasti: otpornost finanasijskog sistema, finansijsku sigurnonosnu mrežu, finansijski nadzor, rješavanje nekvalitetne aktive i agende za razvoj finansijskog sektora", navedeno je u saopštenju.

Savjet je zaključio da je sistem stabilan, a nivo sistemskog rizika umjeren. Takođe, zaključeno je da se mora voditi održiva ekonomska politika, koja se temelji na širenju rasta i oporavku privrede, kako bi se smanjili pritisci i ranjivosti koje mogu proisteći iz fiskalnog sektora.

“Potrebno je podsticati nove investicije i otvaranje potencijala rasta privrede kroz povećanje tekuće privredne aktivnosti i konkurentnosti", ocijenio je Savjet.

Savjet je istakao da bi se na ovaj način povećala zaposlenost, kapital efikasno koristio, a rizici i ranjivosti sistema smanjile.

"Povećanjem privredne aktivnosti i širenjem osnove privrednog rasta bi se obezbijedilo servisiranje postojećeg duga, privatnog i javnog, i ostvarila osnova za novi rast. Kratkoročno i srednjeročno, doprinos ostvarenju ovih ekonomskih ciljeva se može postići ubrzanom realizacijom planiranih i započetih projekata u prioritetnim granama privrede: turizmu, energetici, poljoprivredi i industriji", konstatovao je Savjet.

Takođe, kako je ocijenjeno, snažniji uticaj na rast će imati i investicije u javnom sektoru, koje će kroz uticaj na ukupnu potrošnju i zaposlenost pozitivno uticati na sve komponente rasta.

"Neophodno je nastaviti sa konsolidacijom tekuće potrošnje, dominantno na rashodnoj strani i efikasnim sprovođenjem strukutrnih reformi u fiskalnom sektoru, kako bi se uticalo na stabilnost u tom sektoru. Na ovakav način, jačanjem realnog sektora i snaženjem održivosti privrednog rasta, obezbijediće se finansijska, odnosno makroekonomska stabilnost", zaključio je Savjet.

Bonus video: