Jedan zaposleni izdržava više od dvoje na budžetu

Broj zaposlenih na kraju 2015. bio 174 hiljada, a imamo 202 hiljade penzionera, zaposlenih i korisnika socijalne pomoći. Tu je i oko 50.000 radnika na budžetu
108 pregleda 18 komentar(a)
penzioneri, Foto: Luka Zeković
penzioneri, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 22.02.2016. 06:29h

Broj penzionera, nezaposlenih i korisnika materijalnog obezbjeđenja (socijalne pomoći) je za 28 hiljada veći od ukupnog broja zaposlenih, pokazuju podaci Monstata, Fonda PIO, Zavoda za zapošljavanje i Ministarstva rada i socijalnog staranja za decembar prošle godine.

Ukupan broj zaposlenih bio je 174.402, dok je broj ovih drugih “izdržavanih” kategorija stanovništva bio 202.609. Ukupan broj penzionera i drugih korisnika prava iz Fonda PIO iznosio je 127.715, nezaposlenih je na kraju decembra bilo 39.991, a broj korisnika socijalne pomoći 34.903, u 11.059 porodica.

Sporno je za koliko zaposlenih se plaćaju porezi i doprinosi iz kojih se obezbjeđuju, penzije, naknade za nezaposlene i socijalne pomoći. Prema posljednjim poznatim procjenama iz 2009. godine za oko 30.000 radnika se ne uplaćuju doprinosi a to se odnosi na radnike u nekim državnim i opštinskim preduzećima, u nekim opštinama, kompanijama u stečaju, firmama koje se namjerno odvedu u stečaj ili likvidaciju kada naprave dugove...

Kada se zna da u javnom sektoru radi oko 50.000 zaposlenih, može se pretpostaviti da se porezi i doprinosi redovno uplaćuju za 110 do 120 hiljada radnika u privatnom sektoru i da oni izdržavaju preostalih 250 hiljada penzionera, zaposlenih u javnom sektoru, nezaposlenih i korisnika socijalne pomoći.

Podaci po opštinama još su katastrofalniji. Najgore je u Rožajama gdje ima više članova porodica korisnika socijalne pomoći (4.678) dok je broj zaposlenih 2.696. U toj opštini ima još i 2.559 penzionera i 1.936 nezaposlenih, pa na jednog zaposlenog dođe 3,5 izdržavanih lica iz ovih kategorija.

Slično je u Plavu i Gusinju (uzeti su kao jedna opština jer su tako statistički obrađeni) gdje je broj korisnika socijalne pomoći 1.620 veći od broja zaposlenih 1.320, a imaju još i 1.521 penzionera i 789 nezaposlenih.

U 13 opština broj penzionera je veći od zaposlenih, sve na sjeveru, a tu su i Nikšić, Cetinje i Danilovgrad u centralnoj regiji.

Kako se na prosječnu neto zaradu od 480 eura za doprinose za penziono osiguranje uplati 146 eura, a da prosječna penzija iznosi 270 eura, to znači da bi broj zaposlenih trebalo da bude skoro duplo veći u odnosu na sada da bi Fond PIO od toga imao novca za isplatu ovakvih penzija, pod uslovom da se za sve te zaposlene plaćaju porezi i doprinosi.

Prema budžetu za ovu godinu za isplatu penzija i ostalih prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja potrebno je 414 miliona eura, a od doprinosa za PIO očekuje se naplata 290 miliona eura. To znači da će iz ostalih budžetskih prihoda biti obezbijeđeno 124 miliona eura, ili trećina potrebnog novca.

Prema standardima, koji se pominju i u studijama Fonda PIO, potrebna su najmanje tri zaposlena na jednog penzionera. Budva je jedini takav primjer, jer je broj zaposlenih skoro četiri puta veći od broja penzionera. U Podgorici je broj zaposlenih duplo veći od broja penzionera.

Ukupan broj penzionera koji žive u Crnoj Gori je 112 hiljada, međutim još osam i po hiljada penzionera koji primaju penziju iz Fonda PIO žive van Crne Gore. Naknadu po osnovu drugih prava iz PIO prima još sedam hiljada, od čega 113 žive u inostranstvu.

Posljednjih godina broj penzionera se povećavao zbog izmjena zakona kojim su brojnim radnicima iz uništenih kompanija omogućen odlazak u penziju po privilegovanoj proceduri.

Zbog novog zakona o socijalnim naknadama za majke sa troje i više djece, značajno će se povećati broj izdavanja za socijalne pomoći (očekuje se oko 20 hiljada korisnica), dok će istovremeno doći do manjeg pada broja penzionera za tri do četiri hiljade.

Bonus video: