CIJENE ISTE NA PUMPAMA U CRNOJ GORI

Zbog marži ne prodaju jeftinije gorivo

Spalević kaže da marže nijesu dovoljno velike da bi gorivo prodavali jeftinije, ali da ima nekoliko pumpi sa akcijskim cijenama
190 pregleda 2 komentar(a)
Pumpa, gorivo, Foto: Ivan Petrušić
Pumpa, gorivo, Foto: Ivan Petrušić
Ažurirano: 20.02.2016. 14:38h

Na benzinskim pumpama u Crnoj Gori gorivo se prodaje uglavnom po istim, maksimalnim cijenama koje se određuju na osnovu Vladine uredbe, iako postoji mogućnost formiranja nižih cijena.

Iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNK CG) objašnjavaju da marže nijesu dovoljno velike da bi se gorivo jeftinije prodavalo.

U Crnoj Gori litar eurodizela trenutno košta 84 centa, dok se eurosuper 98 i 95 prodaju za 1,06, odnosno 1,02 eura. Cijene benzina niže su 30 odsto u odnosu na rekordne iz avgusta 2012, a dizela 39 odsto. Gorivo bi bilo skuplje da Ustavni sud u oktobru prošle godine nije ukinuo taksu na gorivo od sedam centi, koja se naplaćivala šest mjeseci.

Eurosuper 98 je 27. avgusta 2012. dostigao cijenu od 1,54 eura, eurosuper 95 je koštao 1,5, a eurodizel 1,38 eura. S druge strane, cijene nafte na svjetskim tržištim pale su u odnosu na avgust 2012. oko 70 odsto, odnosno sa tadašnjih 95,47 dolara na oko 29 dolara koliko je barel koštao u petak.

Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija, Boris Spalević, za „Vijesti“ kaže da ima nekoliko benzinskih pumpi u Podgorici koje su formirale akcijske i niže cijene benzina od maksimalno utvrđenih.

„To je dobar signal za građanstvo i šansa da dođu do povoljnije cijene goriva“, rekao je Spalević.

Maksimalne maloprodajne cijene naftnih derivata definisane su shodno odluci Vlade na osnovu Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih, što znači da se na maloprodajama ne može ići preko definisane maksimalne cijene.

“To se ne odnosi na smanjivanje maloprodajnih cijena, to jest ostavljeno je za pravo da trgovci u ovoj oblasti formiraju nižu cijenu od definisane maksimalne, koja se određuje petnaestodnevno”, dodao je Spalević.

Na pitanje zašto nema više takvih benzinskih stanica sa nižim cijenama goriva, Spalević je odgovorio da to nije učestala pojava jer definisane marže nijesu dovoljno velike da bi se na tržištu Crne Gore, u ovom trenutku, trgovci većinski odlučivali da idu ispod maksimalno definisanih cijena, pogotovo u ovom periodu kada su berzanske promjene na svjetskom tržištu nepredvidive.

Iz Ministarstva ekonomije objasnili su da je maloprodajna cijena naftnih derivata definisana uvoznom cijenom (berza -Plats kotacije), taksama, porezima, naknadama, kao i gubicima, troškovima i bruto maržom (stavke su sastavni dio Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata).

Cijene goriva, u odnosu na rekordne iz avgusta 2012. pale su samo oko 30 odsto, iako je nafta u svijetu jeftinija oko 70 odsto

„Takse, porezi, naknade su definisane zakonima i mogu se mijenjati samo po predviđenoj zakonskoj proceduri. Stavka 'gubici, troškovi, naknade' su sastavni i nepromjenljivi dio kalkulativnog obračuna“, naveli su iz Ministarstva.

Spalević ističe da su inspekcijski organi dali pozitivno mišljenje tokom sprovođenja monitoringa kvaliteta goriva u prethodnim godinama.

“Ministarstvo ekonomije je u januaru 2016. donijelo Pravilnik o kvalitetu i kontroli kvaliteta tečnih goriva naftnog porijekla i obezbijedilo sopstvena sredstva kojima će se u skladu sa regionalnim trendovima i praksom zemalja EU vršiti u narednom periodu kontrola kvaliteta nafte i naftnih derivata. To ukazuje da su sve karike u lancu pokrivene kontrolom kvaliteta goriva i da možemo reći da potrošači u Crnoj Gori imaju jednako kvalitetna goriva kao građani EU”, zaključio je Spalević.

I pored decenijskog minimuma dalje prognoze nezahvalne

Cijene sirove nafte koje su se kretale u 2011. godini preko 120 dolara i na tom nivou bile sve do polovine 2014. spustile su se u prethodnoj godini i početkom 2016. na decenijski minimum, to jest ispod 30 dolara gdje trenutno miruju.

“Dalje prognoze je nezahvalno davati, ali je očigledno da je na ovakav pad cijena nafte i naftnih derivata uticao i povratak Irana koji je u aprilu 2015. dozvolio kontrolu međunarodne zajednice u njihovom nuklearnom programu, što je rezultiralo skidanjem sankcija i povratku velikog Irana na svjetsko tržište. Očigledno je da sada Iran plasira svoje stečene rezerve nastale dugogodišnjim sankcijama i aktiviranjem svoje proizvodnje. Ovako niske cijene su već ugrozile i obustavile planirane i započete investicije 'velikih igrača' na novim bušotinama jer su se sa cijenom ispod 30 dolara približile ekonomskoj opravdanosti cijene proizvodnje”, naveo je Spalević.

Prethodnih dana vodeći proizvođači su pokrenuli niz razgovora koji su pretočeni u rusko-saudijsku inicijativu za ograničavanje proizvodnje.

Nije bilo žalbi da su cijene dogovarane

Iz Agencije za zaštitu konkurencije “Vijestima” su kazali da u njihovom dosadašnjem radu nije bilo žalbi na dogovaranje cijena na tržištu naftnih derivata.

„Agencija ne može komentarisati cijenu po kojoj se prodaje gorivo, s obzirom na to da ista nije bilo predmet utvrđivanja od strane Agencije. Ipak, svaki učesnik na tržištu je slobodan da samostalno formira svoju prodajnu cijenu. U ovom slučaju, ta je cijena i dodatno regulisana Uredbom Vlade. Cijeneći transparentnost tržišta maloprodaje naftnih derivata u maloprodajnim objektima, te se ne može a priori izvesti zaključak da je ista cijena proizvod dogovora, već isto može predstavljati sasvim opravdano usklađivanje cijena u pogledu ponude-tražnje i tržišnih uslova konkurenata“, rekli su iz Agencije čija je nadležnosti utvrđivanje postojanja zabranjene vrste sporazuma, zloupotrebe dominantnog položaja i kontrola koncentracije.

Preporučujemo za Vas