Unija slobodnih sindikata: Predlog zakona o zaradama u javnom sektoru je diskriminatorski

“Zaposlenih u kategoriji D je oko 50 –ak hiljada I oni imaju najniža primanja, dok će se plate značajno povećati onima iz kategorije A, B i C kojih je nekoliko stotina. Smatramo i da je dovoljan rok od šest mjeseci po prestanku funkcije da se prima zarada. Postojeće rešenje od godinu dana po prestanku funkcije je diskriminatorsko” kazao je Zogović
2 komentar(a)
odbor za ekonomiju, Skupština, Foto: Skupstina.me
odbor za ekonomiju, Skupština, Foto: Skupstina.me
Ažurirano: 15.02.2016. 18:49h

Predlog zakona o zaradama u javnom sektoru je diskriminatorski zato što najveći dio državnih službenika koji su svrstani u kategoriju D ima po nekoliko puta manje plate nego ostatak zaposlenih koji su obuhvaćeni u grupama A,B i C. Zato je nužno da se povećaju koeficijenti za zanimanja u grupu D imajući u vidu malu obračunsku vrijednost koeficijenta

To je istakao danas predstavnik Unije slobodnih sindikata (USS) Vukašin Zogović na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, budžet i finasije.

Odbor je glasovima vladajuće koalicije (DPS i manjnska Bošnjačka stranka) usvojio predlog zakona, protiv je bio poslanik SNP –a Aleksandar Damjanović, a uzdržav Goran Tuponja iz Pozitivne.

“Zaposlenih u kategoriji D je oko 50 –ak hiljada I oni imaju najniža primanja, dok će se plate značajno povećati onima iz kategorije A, B i C kojih je nekoliko stotina. Smatramo i da je dovoljan rok od šest mjeseci po prestanku funkcije da se prima zarada. Postojeće rešenje od godinu dana po prestanku funkcije je diskriminatorsko” kazao je Zogović.

USS se ne protivi da predsjednici države, Vlade, Skupštine, ministri, poslanici… imaju privilegovane zarade u odnosu na ostale zaposlene u javnom sektoru. Neprihvatljivo im je da se za brojna zvanja u grupama B i C koeficijent za utvrđivanje zarade tri do pet puta veći u odnosu na koeficijente za zvanje u visokoj spremi u grupi D. Ocijenili su da je potrebno da zakon prepoznaje i zvanje Načelnika Generalštaba Vojske.

Ministar finansija Radoje Žugić kazao je da se predlogom zakona uvodi redu u sistem zarada, te da do sada članovi Vladi nijesu bili među prvih 100 sa najvećim platama.Dodao je da se ukidaju naknade u raznim savjetima, komisijama, odborima…

“Uvodi se transparentnost. Znaće se koliko ko prima. Predlog nije idealana , ali u odnosu na postojeće stanje je krupan korak naprijed” istakao je Žugić.

Unija poslodavaca je tražila da se se iz predloga zakona izuzmu oni koji su zaposleni u privrednim društvima koja su u većinskom državnom ili opštinskom vlasništvu ili u nekom drugom pravnom licu čiji je osnivač država ili opština. Generalni sekretar Unije poslodavaca Suzana Radulović rekao je da je ta privredna društva posluju u skadu sa posebnim zakonom o privrednim društvima,kao I da je predloženo rešenje suprotno Ustavu, zakonu o radu, zaštiti konkurencije…

“Država preko svojih predstavnika u upravnim odborima tih društava može kreirati svoju poltiku uključujući i politiku zarada” istakla je Radulović.

Žugić je rekao da je na zakonodavnom odboru ocijenjeno da je zakon u potpunosti uskađen sa Ustavom , te da to tijelo nije imalo nikakvih primjedbi na predlog..

“ Nema samostalnog kreiranja zarada. Moram ostabilizovati javne finasije.Zato moramo voditi računa o rashodnoj strani i više se ne mogu plaćati garancije nekima” poručio je Žugić.

Predstavnik Crvenog Krsta Snežana Prllja tražila je da se ta institucija izuzume iz predloga zakona jer pružaju pomoć državi u humanitarnoj oblasti.

Boris Raonić iz NVO Građanska Alijansa ocijenio je da se mora voditi računa o evropskim standardima prilikom donošenja zakona, te da ne bi valjalo da se njime naruši nezavisnost rada regulatornih agencija.

Damjanović:Predlog bi trebalo da usvoji novi saziv parlamenta

Damjanović je kazao da neće podržati predlog zakona zato što se on donosi u izbornoj godini, te da je potrebno da taj akt usvoji novi saziv parlamenta.

On je podsjetio na zaključke Skupštine iz 2009. godine kojima je traženo da se analizira sistem zarada i da parlamet do sredine februara 2010. godine izvijesti o tom izaključcima

“ Vi ste ministre tada bili poslanik u odboru. Sa realizacijom zaključaka kasni se šest godina. Na početku ovog parlametarnog saziva sam predložio zakon o utvrđivanju maksimalne zarade u javnom sektoru za koji tada nije bilo političke volje da se ostvare višemilionske uštede.Zanimljivo je da je tada vlada u svom mišljenju kazala da se čudi zašto sam iz tog predloga izuzeo Centralnu banku, a evo sada vidimo isto to rešenje” kazao je Damjanović.

Žugić je kazao da je Vlada pripremila predlog na kome radi dvije i po godine, te da je na paralmentu kada će ga usvojiti.

“Prije ili posle izbora to je pitanje za poslanike” rekao je Žugić”.

Na pitanje Tuponje da li se predlogom ,izuzev regulatorima, nekome smanjuju plate ministar je odgovorio da se ne smanjuju.

Poslanici vladajuće koalicije nijesu učestvovali u raspravi.

Žugić: Spreman sam da odem sa pozicije ministra

Žugić je kazao da je je spreman da ode sa pozicije ministra i tako da doprinos parlamentarnom dijalogu.

“Nadam se da ću brzo završiti misiju na ovoj teškoj poziciji. Mala i otvorena ekonomija kakva je Crna Gora, nema političku stabilnost i visoke stope rasta nemaju održivost.Tako da ću svoj skromni doprinos rado ponuditi, a nije nimalo zahvalno raditi ovaj posao. Koliko god se javnost ljuti na ministra finansija, on je uvijek taj koji se mora zamjeriti", rekao je Žugić.

Dodao je da ako bude potrebno može biti pomoćnik narednom ministru, te da to nije problem već održive javne finansije.

Bonus video: