PREDLOG ZAKONA UŠAO U SKUPŠTINSKU PROCEDURU

IA: Do transparentnih zarada teško kroz more dodataka

U IA smatraju da je neophodno stimulisati zaposlene na poslovima borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala
0 komentar(a)
novac, Foto: Shutterstock
novac, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 12.01.2016. 13:04h

Transparentnost zarada u javnom sektoru neće biti unaprijeđena novim Vladinim predlogom Zakona, s obzirom na složenu strukturu zarade i veliki broj dodataka koji otvaraju mogućnost za zloupotrebe, ocijenjeno je iz Instituta alternativa (IA).

Predlog Zakona o zaradama u javnom sektoru ušao je u skupštinsku proceduru krajem prošle godine, ali, kako se navodi, neće omogućiti da se otklone ključni nedostaci politike zarada.

Upozorava se da se novim predlogom Zakona znatno proširuje lista izuzetaka od primjene njegovih odredaba. Zakonom se neće obuhvatiti zaposleni u uspješnim "javnim preduzećima".

"Iako je pravo funkcionera da primaju naknadu nakon odlaska sa funkcije skraćeno sa dvije na jednu godinu, predlog Zakona neće doprinijeti većoj transparentnosti", kazala je istraživačica javnih politika Milena Milošević.

Prema njenim riječima, osim osnovne zarade, prema Predlogu, zaposleni imaju pravo na različite dodatke, pri čemu je nejasno obrazloženje uvođenja specijalnog dodatka na zaradu zaposlenima koji rade na specifičnim poslovima u predmetima organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca, terorizma i ratnih zločina.

"Još je nejasnija razlika između ovog dodatka i druge vrste dodatka na osnovnu zaradu, koji se dodjeljuje za određena radna mjesta", upozorila je Milošević.

Ona smatra da se u praksi mogu pojaviti brojne nedoumice o tome koji su to specifični predmeti ili koja su to određena radna mjesta. "Sve to će se dalje negativno odraziti na transparentnost, nepristrasnost i ujednačenost primjene politike zarada u javnom sektoru".

U IA smatraju da je neophodno stimulisati zaposlene na poslovima borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

"Međutim, oni se mogu stimulisati i na pravno sigurniji i predvidljiviji način, adekvatnim razvrstavanje u grupe poslova i koeficijente, a ne putem mehanizama kao što su specijalni dodaci, koji predstavljaju dodatnu mogućnost da se osnovne zarade uvećavaju na arbitraran način", rekla je Milošević.

Ona je upozorila da se novim predlogom poništavaju nedavna zakonska rješenja. "Nije predviđen isti koeficijent za zarade Zaštinika ljudskih prava i sloboda i direktora Agencije za sprječavanje korupcije, uprkos Zakonu o sprječavanju korupcije, koji predviđa jednaku platu za čelnike ovih institucija".

IA se zalaže da se novim Zakonom na adekvatniji način tretiraju i varijabile, odnosno svojevrsni bonusi na zaradu koji pripadaju zaposlenom sa izuzetnim rezultatima i kvalitetom rada, a koji iznose i do 80 odsto prosječne zarade.

"Kvalitet rada treba cijeniti u odnosu na već postojeću Uredbu o ocjenjivanju državnih službenika, kako bi se spriječila samovolja u dodjeli varijabila", kazala je Milošević.

Netransparentnost u dodjeli varijabila kritikovala je, kaže ona, i SIGMA, zajednička inicijativa Evropske komisije i OECD.

"U Izvještaju o nivou ispunjenosti Evropskih principa javne uprave u Crnoj Gori, koji je SIGMA objavila 13. novembra 2015. godine, kritikuje se nepreciznost u zakonodavnom okviru kada je u pitanju dodjela varijabila od starješine organa ili ministra", navela je Milošević.

Ona je kazala da će se novim Zakonom ukinuti platni razredi u okviru kojih su razvrstavana zvanja državnih službenika i namještenika.

"Time se ukida i mogućnost za njihovo napredovanje, koje je do sada bilo moguće samo u viši platni razred na osnove dvije uzastopne odlične ocjene o radu", upozorila je Milošević.