Stečajna uprava ulcinjske Solane neće više raspisivati javne licitacije za prodaju fabrike i 15 miliona kvadrata zemljišta dok ne budu regulisani imovinski odnosi između države i tog preduzeća.
“Vijestima” je to potvrdio stečajni upravnik Ognjen Jovović koji je ocijenio da je u postojećim uslovima prodaja Solane besmislena.
“Moramo da vidimo šta je stav Savjeta za privatizaciju i kako će Solana biti tretirana prostornim planom. Do tada, svaka nova licitacija samo će obezvrjeđivati imovinu”, rekao je Jovović navodeći da je to privremena odluka.
Stečaj, kako je dodao, može biti okončan samo izmirivanjem svih povjerilaca.
“Da li će se to dogoditi prodajom imovine ili će vlasnici u međuvremenu kreditom ili na neki drugi način zatvoriti potraživanja, ostaje da se vidi. Ali zakon je u tom dijelu više nego jasan“, naveo je Jovović.
On je kazao da je trenutni dug Solane oko osam miliona eura.
Stečaj, kako je kazao Jovović, može biti okončan samo izmirivanjem svih povjerilaca
Savjet za privatizaciju trebalo je krajem prošle godine da razmatra odluku kojom je predviđeno da se na Solanu upiše državno zemljište od 14 miliona kvadrata, ali je to odloženo. Ako Savjet za privatizaciju donese zaključak da je prilikom privatizacije Solane plaćena pravična naknada i za zemljište, ova firma, čiji je vlasnik Eurofond moći će da upiše državno zemljište na svoje ime. U tom slučaju, banke mogu aktivirati zalog i preuzeti ovo vrijedno zemljište. Prva banka ima 70 odsto zaloga nad zemljištem Solane, a oko 30 odsto CKB. Imovina nije založena samo za kredite Solane već i za kredit od tri miliona kojeg je od Prve banke dobila privatna firma čiji su vlasnici Veselin Barović, Bojša Šotra i Zijad Blekić, koji su upravljali Eurofondom i Solanom.
Uoči sjednice Savjeta, konferenciju za novinare održao je nezavisni poslanik Dritan Abazović sa ambasadorkom Njemačke Gudrun Elizabet Štajnaker. Ona je upozorila da ukoliko Solana bude ugrožena, Crna Gora neće moći da računa na otvaranje poglavlja 27 koje se odnosi na zaštitu prirodne sredine.
Programirani stečaj u Solani uveden je 2005. zbog duga od 13 hiljada eura, a šest godina kasnije i klasični, koji je rezultirao otpuštanjem svih radnika. Krajem oktobra, zbog nezainteresovanosti, propala je 13. javna prodaja cjelokupne imovine po cijeni od 149 miliona eura. Solanu je od 2003. kontrolisao Barović, koji je kupio kontrolni paket akcija za 800 hiljada eura. Barović je početkom 2014. izašao iz Eurofonda i svih kompanija koje su u portfelju fonda, a time i iz Solane. Od septembra Solanom upravlja Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore.
Radnici će dobiti po 150 eura od prodaje soli ako odobri sud
Solana je od prodaje soli za puteve prihodovala deset hiljada eura a Jovović predlaže da novac bude podijeljen radnicima koji su bez posla ostali u proljeće 2014. “Već sam donio odluku o tome a procesuiraću je nakon praznika. Potraživanja radnika su takođe dio stečajne mase tako da vjerujem da će odluka proći. Naravno, to je samo dio dugovanja prema tim ljudima“, kazao je Jovović. Ukoliko odluka dobije zeleno svjetlo suda, 68 radnika dobiće po 150 eura.
Bonus video:
