Nedovoljna bankarska podrška i visoke kamatne stope za plasirana sredstva i već godinama aktuelni problemi velike kreditne zaduženosti i nelikvidnosti, neka su od ograničenja koja otežavaju poslovanje crnogorskih preduzeća, ocijenio je izvršni direktor Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Zoran Vukčević.
On je kazao da jedan od preduslova za dalji razvoj preduzetništva jeste i stvaranje regulatornog okvira za održiva preduzeća.
„U tom cilju Vlada je donijela set mjera kojima se stimuliše dalji razvoj poslovnog ambijenta Crne Gore“, rekao je Vukčević agenciji Mina-business.
Crnoj Gori su, kako je ocijenio, potrebna uspješna preduzeća i to ona koja su već na tržištu, ali i ona koja će se tek pojaviti, jer ona predstavljaju generator ekonomskog rasta, povećanja zaposlenosti i ukupnog napretka države.
»Neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sistema je, takođe, još jedan evidentan problem koji se može rješiti obezbjeđenjem sistemskog sticanja znanja u kontinuitetu, što bi, sa aspekta IRF-a, podrazumijevalo da državni organi koji se bave ovom problematikom pripreme dodatne programe edukacije koji bi bili povezani sa kreditnim linijama IRF-a i obrazovanje, na taj način, stavili u funkciju tržišta rada“, objasnio je Vukčević.
On je saopštio da je prošla poslovna godina bila veliki izazov za IRF jer su pokrenuti veliki investicioni projekti iz oblasti infrastrukture, turizma i ugostiteljstva, kao i energetike, pa se i tražnja za kreditima očekivano povećala.
“IRF je u prošloj godini, takođe, znatno olakšao pristup kreditnim sredstvima pojedinim ciljnim grupama kroz program podrške ženama u biznisu, mladima u biznisu i start-up preduzećima po najpovoljnijim uslovima u regionu i time podstakao crnogorska preduzeća na rast i razvoj, a sve sa ciljem otvaranja novih radnih mjesta”, naveo je Vukčević.
IRF je u prošloj godini finansirao projekte ukupne vrijednosti 115,58 miliona eura i time otvorio 1,88 hiljada novih radnih mjesta i zadržao 2,76 hiljada postojećih.
Od tog iznosa, 64,36 miliona eura je plasirano u vidu dugoročnih kredita, dok je preostalih 51,22 miliona eura izdvojeno za kratkoročno finansiranje.
Prema riječima Vukčevića, IRF nastoji da što brže i efektnije odgovori na zahtjeva korisnika, odnosno klijenata, uzimajući u obzir činjenicu da svoju poslovnu politiku pažljivo posvećuje svakom preduzetniku i preduzeću pojedinačno.
“Međutim, IRF mora poštovati zakonske procedure i tu nastaju problemi jer preduzetnici misle da mi možemo odobriti kredit i kad nijesu obezbijeđeni svi uslovi. Da bi ubrzali proces odlučivanja uveli smo praksu da se odluke donose na sedmičnom nivou, a to znači da je sve kod podnosioca zahtjeva odnosno koliko brzo može obezbijediti potrebnu dokumentaciju i ispuniti zakonske uslove”, rekao je Vukčević.
On je kazao da je poslovni princip IRF-a da klijenti tu instituciju prepoznaju kao instituciju kojoj je, već sada, praksa da ide kod klijenata, ne čekajući da klijenti dolaze kod nje.
“Ovakav pristup poslovanja zahtijeva mnogo veći nivo angažovanja menadžmenta i zaposlenih IRF-a, kao i razumijevanja svih klijenata i šire društvene zajednice jer je to jedini pravi put koji vodi ka uspjehu i koji ukupan rizik biznisa svodi na najmanju moguću mjeru”, smatra Vukčević.
IRF je u prošloj godini planirao kreditno ulaganje u crnogorsku privredu u iznosu od 80 miliona eura.
“Ostvareni rezultati govore u prilog činjenici da je IRF, kroz podršku razvoja malog i srednjeg biznisa, poštujući tržišne principe, u prošloj godini premašio planirani plasman sredstava za 35,58 miliona EUR u odnosu na predviđeni kreditni potencijal”, kazao je Vukčević.
On je ocijenio da se zbog toga može zaključiti da u Crnoj Gori ipak postoje preduzeća koja ulažu velike napore da prevaziđu glavne prepreke u poslovanju kako bi se ekonomija pozicionirala na putu prema održivom rastu.
Kada je u pitanju faktoring, Vukčević je saopštio da je otkupom potraživanja od trgovačkih preduzeća, odnosno privrednih društava i državnih preduzeća, poboljšana likvidnost malih proizvođača koji su svoj novac umjesto za 90 ili 120 dana dobili u roku od sedam dana i na taj način im je omogućeno da nastave svoju proizvodnju.
Ukupan otkup potraživanja u prošloj godini, do 24. decembra, iznosi 51,22 miliona eura.
Vukčević je rekao da je u prošloj godini baza klijenata proširena, što je uslovilo srazmjerno veći obrt novčanih sredstava IRF-a i shodno tome bolje rezultate i zadovoljne klijente koji svake godine nastavljaju da koriste usluge faktoring finansiranja.
“IRF je za ovu godinu opredijelio 50 miliona eura za taj finansijski instrument”, precizirao je Vukčević.
Faktoring finansiranje je otkup nedospjelog potraživanja od bonitetnih kupaca, putem kojeg se ispostavljene fakture unaprijed naplaćuju i preduzeće dolazi do potrebne gotovine. Na taj način se stimuliše i povećava obrt novčanih tokova.
Vukčević je kazao da su u dosadašnjem faktoring finansiranju IRF-a sva potraživanja kvalitetna, kao i da nema kašnjenja u plaćanju tranši.
“U prošloj godini je odbijeno pet preduzeća, zbog loših poslovnih rezultata odnosno poslovnih bilansa, a ne zbog nekvalitetnih potraživanja”, rekao je Vukčević.
Kako bi se intenzivirale aktivnosti posvećene podsticaju preduzetništva, kao načina otvaranja novih radnih mjesta, IRF će, prema riječima Vukčevića, u ovoj godini raditi na novim projektima koji će imati za cilj obezbjeđivanje što povoljnijih kreditnih sredstava i širenje grupe proizvoda.
“U planu je finansiranje online poslovanja i finansiranje elektronskog biznisa, kao i podrška inovativnim preduzećima pri čemu će se posebna pažnja posvetiti informaciono-komunikaciono tehnološkom (ICT) sektoru, tako da će i preduzeća iz te oblasti biti u prilici da pod povoljnim kreditnim uslovima razvijaju svoje kapacitete”, dodao je Vukčević.
Kako je najavio, biće obezbijeđena i kreditna linija za nezaposlene osobe koja se nalaze na Zavodu za zapošljavanje (ZZZ), a imaju fakultetsko obrazovanje, koja će podrazumijevati da ti krediti nemaju kamatu.
“U ovoj godini će, takođe, biti obezbijeđena posebna kreditna linija za kratkoročne kredite sa rokom otplate do 24 mjeseca”, rekao je Vukčević.
IRF je za ovu godinu planirao plasman sredstava za pružanje podrške crnogorskoj privredi u iznosu od 100 miliona eura.
Vukčević je dodao da će se razvijati i novi instrumenti podrške koji će uticati na bolje povezivanje preduzeća i sektora, podršku klasterima, zatim podršku projektima koji se odnose na proizvodnju i preradu sa većim stepenom finalizacije proizvoda.
“Posebna pažnja će se posvetiti uspješnim preduzećima odnosno onim preduzećima koja se nalaze na Bijeloj listi poreskih obveznika i time redovno izmiruju svoje obaveze prema državi”, saopštio je Vukčević.
Preduzetnici, prema riječima Vukčevića, mogu očekivati da će novim instrumentima biti omogućen veći nivo dostupnosti finansijskih sredstava.
Bonus video:
