UKOLIKO USLOVI BUDU POVOLJNI

Očekuje se uspješna zimska sezona

Akcenat, kako su ocijenili, treba staviti i na zdravstveni turizam, koji karakteriše nesezonalnost i za koji postoje veliki potencijale za razvoj, postaje sve značajniji vid turizma koji i dalje nije adekvatno valorizovan u Crnoj Gori
72 pregleda 4 komentar(a)
Ski centar Kolašin, Foto: Ski centar Kolašin
Ski centar Kolašin, Foto: Ski centar Kolašin
Ažurirano: 06.01.2016. 12:56h

Crnogorski privrednici očekuju uspješnu zimsku turističku sezonu ukoliko vremenski uslovi budu povoljni, jer su pripremljene nove ponude sa naglaskom na aktivni odmor i manifestacije kojima će se obogatiti ponuda, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).

 Iz Odbora Udruženja turizma PKCG saopšteno je da potencijali i brojne aktivnosti na pripremi zimske turističke sezone upućuju na zaključak da će efektivni pokazatelji ovogodišnje sezone biti uspješniji od onih iz 2014. godine.

“Od ovogodišnje zimske sezone se očekuje rast turističkog prometa, kao i veći prihod. Crna Gora nije isključivo ljetnja kupališna destinacija, već i destinacija koja ima što da ponudi ljubiteljima aktivnog odmora u zimskim mjesecima”, kazali su iz Odbora agenciji Mina-business.

 Ovogodišnja zimska sezona je, kako su ocijenili, jako bitna za turizam Crne Gore.

“Privrednici očekuju da će biti uspješna ukoliko vremenski uslovi budu povoljni. S obzirom na odnos cijene i kvaliteta, ponuda crnogorskih zimskih centara je regionalno konkurentna, a hotelijeri i ugostitelji su pripremili niz programski i cjenovno atraktivnih aranžmana”, kazali su iz Odbora.

 Ugostitelji u zimskim centrima i na primorju su, kako su dodali, pripremili atraktivne novogodišnje aranžmane uz muziku popularnih izvođača iz regiona.

“U zimskoj sezoni su pripremljene nove ponude sa naglaskom na aktivni odmor. Na našim planinama može se razviti 15 turističkih programa, među kojima su nordijsko skijanje, noćne ture na krpljama, rafting, džip safari, ture za motorne sanke, izleti. Naša skijališta su cjenovno veoma konkurentna s obzirom na kvalitet koji pružaju”, smatraju u Odboru.

 Iz Odbora su kazali da informacije o popunjenost smještajnih kapaciteta najavljuju uspješnu sezonu, ali da problem na sjeveru predstavlja nedostatak turističkih sadržaja van hotela.

 Tokom trajanja zimske sezone, kako su podsjetili, planirano je održavanje manifestacija kojima će se obogatiti ponuda i produžiti turistička sezona posebno u opštinama na primorju.

“Intezivne su aktivnosti na promociji zimskog turističkog proizvoda Crne Gore, fokusirajući se na tržišta odakle kod nas gosti dolaze. Predstavljena je naša ponuda na sajmovima u Parizu, Varšavi, Sloveniji, Albaniji, Hrvatskoj kao i Bosni i Hercegovini (BiH)”, dodali su iz Odbora.

 Prednost Crne Gore, kako su naveli, je raznovrsna ponuda na malom prostoru, sigurna i bezbjedna destinacija bliska regionalnom emitivnom tržištu, mogućnost razvoja ski staza i komplementarnih sadržaja, povezivanju seoskog gazdinstva i turizma i novi oblici zimskih sportova. 

“Međutim i pored uloženih napora u pripremi zimske sezone, vremenske prilike i dalje u značajnoj mjeri određuju uspješnost sezone. U cilju smanjenja negativnih uticaja vremenskih prilika i daljeg unaprijeđenja ponude zimskih centara, treba pristupiti dogradnji i rekonstrukciji skijališnih kapaciteta, sa topovima za vještačko osnježivanje staza i noćno skijanje, izgradnji klizališta, staza za nordijsko skijanje”, rekli su iz Odbora.

 Predstavnici Odbora smatraju da je potrebno voditi računa i o nekim preprekama koje se godinama manifestuju, kao što su poboljšanje smještajnih kapaciteta na sjeveru Crne Gore i vanpansionskih sadržaja, poboljšanja infrastrukture, putnih pravaca, prohodnost puteva, posebno prema zimskim turističkim centrima i skijalištima, kao i poboljšanja kadrovskih kapaciteta lokalnih turističkih organizacija i unaprijeđenje destinacijskog menadžmenta.

 U Odboru smatraju da se u cilju veće prepoznatljivosti crnogorske turističke ponude nameće kao neophodnost povezivanje turizma i poljoprivrede. 

 Plasman domaćih proizvoda kroz turističku tražnju predstavlja takozvani “izvoz na pragu”, koji podrazumijeva prodaju domaćih proizvoda na domaćem tržištu, kroz turističku tražnju.

“U stvaranju kompleksne turističke ponude Crne Gore kao povezane cjeline primorja i sjevera, vidi se najbolja mogućnost da se produži sezona i da se sjeveru pruže razvojni impulsi. Kao zajedničku viziju, svi učesnici u tom procesu treba da imaju u vidu ponudu koja treba još intenzivnije da povezuje pejzaž i prirodu, različite kulture, kao i tradicionalni način života, sa najvišim kvalitativnim zahtjevima jednog modernog društva”, kazali su iz Odbora.

 Kada je u pitanju prošlogodišnja ljetnja sezona, iz Odbora su kazali da se po svim pokazateljima ona može okarakterisati kao uspješna, ali da su je obilježili nedostaci i ponavljanje nekih nerješenih situacija iz prethodnih godina na koje je turistička privreda ukazivala, a koje značajno umanjuju kvalitet turističke ponude.

“Neki od njih su nepravilnosti na plažama, nelegalno izdavanje i kvalitet smještaja, prodaja izleta na šetalištu, buka, nelegalan rad ugostiteljskih objekata, neizdavanje fiskalnih računa, loša komunalna i lokalna infrastruktura“, saopštili su iz Odbora.

 Jedna od pretpostavki za nesmetanu realizaciju sezone je, kako su ocijenili, i prevazilaženje problema buke.

“Buka je konstantan problem i jedan je od prioriteta djelovanja u pripremi sljedeće sezone. Postojeći zakonodavni okvir je definisao tu oblast, ali ostaje otvoreno pitanje potpune implementacije relevantnih propisa, kako bi pitanje buke bilo prevaziđeno”, kazali su iz Odbora.

 Nadležnosti u oblasti buke se, kako su objasnili, dijele između nacionalnog i lokalnog nivoa, odnosno opština, koje su obavezane da sprovode i obezbijede sprovođenje zaštite od buke u životnoj sredini.

 U Odboru smatraju da je važno da lokalne samouprave prije izdavanja dozvola za rad, posebno za objekte privremenog karaktera, vode računa o obavezama koje proističu po osnovu Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini.

“Kao kočnice razvoja turizma, ne smijemo zaboraviti postojeću infrastrukturu i sivu ekonomiju. Saobraćajna infrastruktura, a samim tim i dostupnost destinacije, jedan je od ključnih izazova razvoja turizma u Crnoj Gori”, dodali su iz Odbora.

 Taj problem se, kako su naveli, može riješiti samo ozbiljnim investicijama u saobraćajnu infrastrukturu.

“Glavni generatori sive ekonomije u turizmu i ugostiteljstvu su rad bez odobrenja, neregistrovani smještaj, promet akciznih proizvoda, evidencija prometa u maloprodaji, odnosno neizdavanje fiskalnih računa i tržište rada, posebno zapošljavanje stranaca”, naveli su iz Odbora.

 Iz Odbora su podsjetili da već niz godina predstavnici turističke privrede ukazuju da kvalitet turističke ponude Crne Gore umanjuju privremeni objekti koji su locirani u blizini hotela i ulaze u zonu “sive ekonomije”.

“Zahtjev turističke privrede je da se uvede više reda, da svi koji posluju u privremenim objektima svoje aktivnosti obavljaju legalno, uz ispunjavanje urbanističkih, higijensko – tehničkih i ostalih uslova, čije nepoštovanje izrazito negativno utiče na ukupni kvalitet turističke ponude Crne Gore”, dodali su iz Odbora.

 Kontinuitet, bolja međusobna saradnja i zajednički koordinirani rad nadležnih državnih organa i turističke privrede, restriktivniji pristup i strožija primjena propisa i standarda prilikom izdavanja odobrenja za rad privremenih objekata, dao bi, kako tvrde, dalji doprinos u procesu svođenja sive ekonomije na nivo koji neće ugrožavati zdrav dio ekonomije. 

 Crna Gora, kako su kazali iz Odbora, ima nepovoljnu strukturu smještajnih kapaciteta gdje dominira individualni smještaj sa 74 odsto.

 "Turisti koji pretežno borave u privatnom smještaju na dnevnom nivou ostvaruju nižu potrošnju, što ukazuje da rast broja ostvarenih noćenja ne prati istim intenzitetom rast ukupnih prihoda, iako su prihodi u prošloj godini veći u odnosu na 2014”, rekli su iz Odbora.

 S obzirom na teritorijalnu ograničenost Crne Gore, kako su ocijenili, potrebno je stvoriti uslove za strukturne promjene u smještajnim kapacitetima, odnosno da se već postojeći hoteli niže kategorije vremenom osavremene i prevedu u hotele više kategorije.

„Individualni smještaj, treba posmatrati kao dobar potencijal koji treba registrovati, standardizovati i objediniti i na taj način, doprinijeti suzbijanju sive ekonomije u oblasti turizma. Inovativni turistički proizvod smještajne ponude difuzni hotel, biće omogućeno novim Zakona o turizmu, a usvojena je Uredba o pretvaranju stambenih u ugostiteljsko-turističke jedinice”, saopštili su predstavnici Odbora.

 Oni su dodali da razvoj novih visokokvalitetnih smještajnih kapaciteta i povećanje udjela hotela u ukupnim kapacitetima predstavlja osnovni cilj koji će omogućiti povećanje kvaliteta turističke ponude.

“Hotelski smještaj visokog nivoa kvaliteta usluge generiše najveće ekonomske efekte za bruto domaći proizvod (BDP), zaposlenost, prihode države i produženje sezone. U posljednjih par godina Crna Gora bilježi kontinuiran rast, kad je riječ o investicijama u turizmu. Predložene su nove podsticajne, fiskalne mjere koje se odnose na investicije u hotele kategorije četiri i pet zvjezdica, mješovite - hibridne hotele i mješovite rizorte istih kategorija”, kazali su iz Odbora.

 Turizam je, kako su ocijenili, veoma važan generator novih radnih mjesta i jedna je od grana sa najvećim potencijalom za budući rast zapošljavanja. 

“Kontinuiranim sprovođenjem obuka za stručno obrazovanje i kvalifikaciju, prevazići će se nedostatak potrebnog broja kvalifikovanog kadra koji će zadovoljiti specifične zahtjeve u sektoru turizma. Potrebno je pojačati saradnju turističke privrede i obrazovnog sistema u cilju prevazilaženja situacije da se tokom sezone angažuje veliki broj radne snage iz regiona, iz razloga nedostajuće domaće radne snage niže kvalifikacione strukture”, smatraju u Odboru.

 Osim toga, kako su saopštili, visoko izražena sezonalnost je i dalje karakteristika crnogorskog turističkog proizvoda.

“Osnovni element konkurentnosti na turističkom tržištu je originalnost i osobenost brojnih elemenata ponude. Relativno mala udaljenost od brojnih većih evropskih centara, velike prirodne i kulturne raznolikosti skoncentrisane na relativno malom prostoru, mogućnost da se većina atraktivnih lokacija može obići u toku jednog dana, omogućavaju da se turistički proizvod Crne Gore pripremi da bude atraktivan i za tržišta koja karekteriše nesezonalnost”, kazali su iz Odbora.

 Akcenat, kako su ocijenili, treba staviti i na zdravstveni turizam, koji karakteriše nesezonalnost i za koji postoje veliki potencijale za razvoj, postaje sve značajniji vid turizma koji i dalje nije adekvatno valorizovan u Crnoj Gori. 

“Samo sinergetskim djelovanjem zdravstvenih, državnih, turističkih i drugih institucija, Crna Gora će bolje ostvariti interese u ovom segmentu i podstaći dolazak turista u našu zemlju nezavisno od godišnjeg doba”, zaključili su iz Odbora.

Preporučujemo za Vas