Predloženi državni budžet je posljedica višegodišnje pogrešne ekonomske politike vladajuće koalicije i odslikava alarmantno stanje javnih finansija i ukupne ekonomije naše države. Zbog toga Građanski pokret URA u parlamentu neće podržati zakon o budžetu za 2016. godinu, kazao je predsjednik URA Žarko Rakčević na konferenciji za novinare.
On je podsjetio da premijer Milo Đukanović tvrdi da finansijski sistem Crne Gore nikad nije bio zdraviji, ali da takve tvrdnje demantuju podaci same Vlade.
“Od ukupnog budžeta 2,125 milijardi eura gotovo trećinu ili 667 miliona eura čine pozajmice i krediti. Dakle, svaki treći euro u budžetu je iz kredita i pozajmica. Zadužujemo se svakog dana u godini po 1,82 miliona eura. Samo tokom 2015 i 2016. godine ukupna zaduženja su 1,3 milijarde eura”, naveo je Rakčević.
Loše vođena ekonomska politika je, prema njegovim riječima, u periodu poslije nezavisnosti povećala javni dug četiri puta pa je on sada prema podacima Vlade iznosi 2,34 milijarde eura što je 64 odsto BDP. Rakčević je kazao da u ovaj iznos nijesu uračunate državne garancije od 315 miliona eura, iako bi trebale prema klasifikaciji Svjetske banke.
“Dakle , od nezavisnosti smo se u prosjeku potrošački a ne razvojno zaduživali svake godine po dodatnih 250 miliona eura. Pogrešan model razvoja, uništavanje realne ekonomije i rasprodaja svega i svačega su rezultirali da je naš ukupan godišnji izvoz roba svega 300 miliona eura pa ne čudi da je robni deficit za prvih devet mjeseci 1,164 milijarde eura”, naveo je predsjednik GP URA.
Predviđeni deficit budžeta je 273 miliona eura ili 7,1% BDP i javni dug od 64 odsto BDP što kako je kazao uveliko krši Mastrihtski kriterijum i ugrožava evropske integracije. Zemlje čiji je deficit budžeta veći od tri odsto, a javni dug veći od 60 odsto BDP-a smatraju se finansijski nestabilnim i visoko zaduženim.
“Posljedni izvještaj Evropske komisije upozorava na izostanak racionalizacije i depolitizacije javne uprave. Umjesto smanjenja javne potrošnje i ogromne administracije na državnom i lokalnom nivou svjedoci smo novih zapošljavanja mimo zakona i propisa. Uprkos tolikom broju administracije u novom budžetu za 2016. godinu je predviđeno čak 30,8 miliona eura za dopunsko angažovanje konsultanata. Istovremeno Univerzitet, Ministarstvo nauke i Akademiju nauka dobijaju ukupno 20,8 miliona eura, odnosno dvije trećine iznosa za konsultante”, naveo je Rakčević.
Dok raste administracija, kako je kazao, sve je više zatvorenih fabrika i tehnoloških viškova.
“Iznos otpremnina za tehnološke viškove je povećan preko 50 odsto u odnosu na ovogodišnji budžet, odnosno sa 7,44 miliona na 11,31 milion eura u 2016. godini. Premijer Đukanović u Agendi 2020 DPS-a vidi i javnosti predočava dinamičan ekonomski razvoj, oporavak tržišta rada i poentira da danas imamo smanjenu nezaposlenost u Crnoj Gori. Činjenice i realana kretanja ga demantuju. Pred izbore 2012. godine obećano je 40.000 novih radnih mjesta. Krajem te 2012.godine broj nezaposlenih je bio 31.232 danas je taj broj veći preko 5.000. Danas Crna Gora ima preko 36000 nezaposlenih”, kazao je Rakčević.
Predsjednik GP URA je naveo i da Crna Gora, koja je Ustavom definisana kao socijalna država, mora pokazati više solidarnosti sa socijalno ugroženim.
“Ova vlast je dovela Crnu Goru u situaciju da se godišnje više odvaja za kamate na kredite 77 miliona eura nego što su ukupna socijalna davanja za socijalnu zaštitu 72,6 miliona eura a to su dječiji dodaci 4,8 miliona, boračka invalidska zaštita 7,8 miliona, materijalno obezbjeđenje porodice 16,2 miliona, porodiljska odsustva 17 miliona, tuđa njega i pomoć 10,6, ishrana djece u predškolskim ustanovama o kojima se toliko pisalo 0,9 miliona i druge”, rekao je Rakčević.
On je podsjetio da je ova vlast izdavanjem garancija svom partneru u KOmbinatu aluminijuma Olegu Deripaski pokazala solidarnost i poklonila 132 miliona eura, što su skoro dvogodišnja ukupna davanja za socijalnu zaštitu.
“Za oporavak Crne Gore neophodne su radikalne promjene i na prihodnoj i na rashodnoj strani budžeta. Potrebna je promjena ove vlasti i ovog načina vođenja crnogorske ekonomije”, naveo je Rakčević.
Na pitanje na koji način se mogu stabilizovati finansije i poboljšati razvoj privrede, Rakčević je odgovorio drugačijim odabirom prioriteta i većom podrškom razvoju industrije, drvoprerade, poljoprivrede i hotelijerstva.
On je kazao da je odabir pogrešnog rješenja za autoput već doveo Crnu Goru u situaciju da neće moći da vraća rate za njegovu izgradnju.
Sadašnja ekonomska politika je, prema njegovim riječima, više okrenuta problematičnim partnerima ove vlasti a ne onim koji proizvode i privređuju.
Rakčević je naveo da prioritet treba da bude izgradnja hotela a ne stambenih zgrada na obali, kao i spašavanje prerađivačke i drvne industrije i poljoprivrede. Vlada, kako je kazao, ne pomaže razvoj malim i srednjim preduzećima nego Deripaski sa 132 miliona, sa četiri miliona eura nekoj “fantomsku kompaniju Primorka iz Bara”, of šor firmu MNSS u Nikšiću sa 23 miliona eura...
„To je koncept ove Vlade, odnosno pomoć privatnim kompanijama koje su već suštinski ojadile Crnu Goru i zatvorile te pogone. Bolje bi bilo da se umjesto preko milijardu koliko je opredijeljeno za autoput dio tog novca uložio u razvoj hotela od Ulcinja do Herceg Novog“, smatra Rakčević.
On je podsjetio da je postojalo predizborno obećanje da će se raskinuti loši privatizacioni ugovori kao što su za hotel u Perazića dolu, Vektru Boku, hotele na Žabljaku..., i da se zbog toga godišnje gubi 30 miliona eura. Da su ugovori raskinuti i pronađeni drugi partneri u tim hotelima i kompanijama bi radilo dvije i po hiljade radnika.
Kazao je i da države podržava “investitore” koji grade stambene zgrade na Zavali, Luštici i u Kumboru, dok se najavljeni hoteli koji bi donijeli radna mjesta i prihode nalaze samo u virtuelnim planovima.
Bonus video:
