Informacija u Izvještaju o napretku Crne Gore da je uplaćena posljednja rata za Kombinat aluminijuma zasnovana je na dostupnim podacima koje je Evropska komisija imala na raspolaganju do finalnog datuma pripreme Izvještaja o zemljama u procesu pristupanja, rekli su "Vijestima" iz Delegacije EU u Podgorici.
Finalni datum pripreme Izvještaja, kako su kazali, bio je 1. septembar.
"Kao što je naznačeno u Izvještaju, Crna Gora treba da pokaže da je razrješenje stečajnog postupka vezanog za KAP usklađeno sa pravilima o državnoj pomoći", naveli su iz Delegacije EU.
U Izvještaju EK je navedeno da državna pomoć ostaje predmet zabrinutosti, posebno za velike investicione projekte i KAP. Navodi se i da je posljednja rata za prodaju KAP-a uplaćena u avgustu 2015. i ocijenjeno da visoki troškovi proizvodnje ugrožavaju oživljavanje aluminijumske industrije, a u toku je i parnica sa jednim od bivš ih vlasnika.
Reagovali su predstavnici bivšeg vlasnika KAP-a, ruskog CEAC-a, navodeći da je informacija o plaćanju posljednje rate za KAP netačna i da je EK možda namjerno dovedena u zabludu.
"Kada bi se to dokazalo, to bi bio dodatan dokaz da se crnogorska Vlada sa prezirom odnosi prema evropskim institucijama. Pozivamo EK da insistira da crnogorske vlasti ubrzaju rješavanje spora u vezi sa KAP-om", rekao je direktor korporativnih poslova CEAC-a, Andrej Petrušinin.
On je to napisao i u jučerašnjem tekstu za briselski magazin Parlament, ocjenjujući da Crna Gora jasno odbija pozive EU da riješi trgovinske sporova sa stranim investitorima koji su od ključne važnosti za privredu Crne Gore.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je odlagala izbor arbitra koji je zastupa u sporu koliko je mogla, podsjećajući da je za arbitra prvo izabrala Jerneja Sekoleca koji se našao u centru regionalnog skandala u arbitraži između Slovenije i Hrvatske zbog čega je zamijenjen. To je značilo dodatno odugovlačenje procesa i dodatne troškove za crnogorske poreske obveznike.
"Crnogorski premijer Milo Đukanović se kocka sa budućnošću crnogorskog naroda, voljan da svoje zemljake dovede do prosjačkog štapa zbog svojih ciljeva”, ocijenio je Petrušinin dodajući da je crnogorska industrija, koja je 1998. godine procijenjena na 4,5 milijardi dolara, za 25 godina njegove vladavine prodata za neznatnih 735 miliona.
Od 198 privatizovanih državnih kompanija, kako je naveo, 176 je otišlo u stečaj. Gotovo sve ključne djelatnosti su ugašene, a oko 100 hiljada radnika, oko četvrtine nacionalne radne snage, ostalo je bez posla.
"Ljudi bježe iz zemlje u pokušaju da pronađu bolji život u EU. Opozicioni novinari su napadani i ubijani. Ne postoji vladavina prava u zemlji", konstatovao je Petrušinin u tekstu za Parlament.
Stečajna uprava pripremila podatke o prodaji imovine KAP-a
Iz Vladinog Biroa za odnose sa javnošću "Vijestima" su kazali da stečajni postupak u KAP-u ne vodi Vlada nego Privredni sud i stečajna uprava , koja je na upit Evropske komisije pripremila "Informaciju o postupku prodaje imovine KAP-a u stečaju i postupcima koji se protiv KAP-a u stečaju vode pred međunarodnim sudovima".
U Informaciji se, kako su rekli iz Biroa, navodi da je Uniprom kao kupac imovine KAP-a u stečaju 7. avgusta 2015. godine uplatio 13,98 miliona eura na escrow račun KAP-a u stečaju, čime je, uz ranije plaćena sredstva, u cjelosti isplatio kupoprodajnu cijenu.
"Uz to, stečajni upravnik je priložio kopiju izvoda Zapad banke Podgorica. Stečajni upravnik je u informaciji naveo da je postupak primopredaje imovine između prodavca i kupca u toku. Informacija je prevedena i proslijeđena Evropskoj komisiji", rekli su iz Vladinog Biroa.
Kompanija Uniprom metali, biznismena Veselina Pejovića, platila je nešto više od polovine ugovorene kupoprodajne cijene (28 miliona eura) za imovinu KAP-a, a preostalih 13,98 miliona, koji se nalaze na prelaznom računu u Zapad banci, stečajna uprava će dobiti kada dio imovine oslobodi značajnih tereta.
Učtive i oštre kritike EK na rad Vlade
EK je, diplomatski učtivo, najkonkretnije i najoštrije do sada skrenula pažnju Vladi da poštuje pravila slobodne konkurencije i ne troši ogroman novac iz budžeta za davanje nezakonite državne pomoći privatnim firmama kao što je KAP, kao i drugim partnerima za pokretanje velikih investicionih projekata u oblasti energetike i turizma, ocijenio je koordinator URA za ekonomsku politiku i EU integracije, Dejan Mijović.
On je, kazao da EK nije nikad ozbiljnije upozorila Vladu da bi budžetsko finansiranje takvih projekata predstavljalo veliki dodatni proboj mastriških pragova dozvoljenog budžetskog deficita i javnog duga, kao i da je iste već uveliko prekršila gradnjom parčeta autoputa.
URA ističe da se to odnosi i na namjeru Vlade da državnim novcem gradi II fazu Termoelektrane Pljevlja i ekspropriše privatnu imovinu za pokretanje projekata tipa Buljarica.
Bonus video:
