PK: Privremeni objekti da ispunjavaju urbanističko-tehničke uslove

Državni sekretar za turizam, Predrag Jelušić, ocijenio je da su diskusije u PKCG pokazale da je nenamjensko upravljanje destinacijom prepoznato kao slabost u prethodnom periodu i da predstavlja kontra reklamu turističke ponude Crne Gore
98 pregleda 0 komentar(a)
Privredna komora, Foto: Privrednakomora.me
Privredna komora, Foto: Privrednakomora.me
Ažurirano: 10.11.2015. 15:10h

Turistički poslenici nemaju ništa protiv privremenih objekata kao dijela ponude, ali je neophodno da ispunjavaju urbanističko-tehničke uslove koji korespondiraju sa kvalitetom Crne Gore kao mediteranske destinacije, ocijenjeno je u Privrednoj komori (PKCG).

Predsjednik Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG, Dragan Ivančević, je na sjednici ocijenio da su privremeni objekti i ove sezone stvorili ružnu sliku i devastirali prostor crnogorskog primorja.

Poseban problem su, kako je kazao, objekti bez sanitarnog čvora i vode koji prodaju hranu.

“Ambicija je da dođemo do održivog rješenja kojim će se osloboditi prostori urbanih jezgara, hotelskih kapaciteta, šetališta i plaža od djelatnosti koje tamo ne pripadaju. Nemamo ništa protiv privremenih objekata, ali imamo kontra trotoarskog turizma, vašarišta i buke koji devalviraju kvalitet turističke ponude Crne Gore i stvaraju nelojalnu konkurenciju”, rekao je Ivančević.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Žarko Radulović, ocijenio je da se preko njih novac odliva iz Crne Gore.

“Glavni generator sive ekonomije su privremeni objekti. Malo njih ima fiskalne kase, jer za to nemaju obavezu, pošto prijavljuju prihod do 18 hiljada eura i plaćaju paušalno porez. Predlažem da se to ukine i da svi moraju da izdaju fiskalne blokove. Fiskalizacija će destimulisati zakupce privremenih objekata”, saopštio je Radulović.

Prema njegovim riječima, samo u Budvi je u tim objetima zaposleno 3,6 hiljada ljudi, od čega su 90 odsto nerezidenti, koji nijesu prijavljeni, niti su plaćali doprinos na plate.

Zamjenik direktora Javnog preduzeća (JP) Morsko dobro, Rajko Malović, kazao je da je najvažnije u ovoj oblasti ukloniti nelegalne privremene objekte.

JP Morsko dobro će dostaviti nadležnima spisak svih objekata koji posluju na teritoriji kojom oni gazduju.

Suvlasnik hotelskog kompleksa Queen of Montenegro, Branko Kažanegra, podsjetio je da se, po definiciji, privremenim objektima nadomješćuje ponuda koje nema u ugostiteljskim kapacitetima, što ovdje nije slučaj, već se njima stvara nelojalna konkurencija.

“Na ovaj način mi smanjujemo cijenu turističkog proizvoda, destimulišemo investitore, a stimulišemo one koji rade na crno”, rekao je Kažanegra.

Državni sekretar za turizam, Predrag Jelušić, ocijenio je da su diskusije u PKCG pokazale da je nenamjensko upravljanje destinacijom prepoznato kao slabost u prethodnom periodu i da predstavlja kontra reklamu turističke ponude Crne Gore.

“Ministarstvo će do kraja novembra završiti trogodišnji Plan privremenih objekata, kako bi od 1. maja naredne godine bila zaokružena sva administrativna procedura u vezi sa njima”, kazao je Jelušić.

On je naveo da se Radna grupa koja pravi taj Plan rukovodi, između ostalog, time da je u gradskim i zonama Morskog dobra, već opterećenim privremenim objektima, neophodno maksimalno ograničiti postavljanje novih.

“Na lokacijama u neposrednoj blizini hotela sa četiri i pet zvjezdica ne predviđa se postavljanje privremenih objekata koji svojom djelatnošću ugrožavaju njihovo funkcionisanje. Montažni objekti za ugostiteljsku namjenu koji se postavljaju na kupalištima u gradskim zonama moraju imati status plažnog bara, čime se eliminiše mogućnost organizovanja restorana, kafea ili noćnih klubova na ovim lokacijama”, rekao je Jelušić.

Direktor Nacionalne turističke organizacije (NTO), Željka Radak Kukavičić, smatra da su i pored svih zamjerki crnogorske plaže resurs prepoznat u svijetu koji se iz godine u godinu unaprijeđuje.

“Moramo pristupiti integralnom planiranju prostora. Treba vidjeti koje su to djelatnosti koje nedostaju u našoj ponudi i odobravati samo privremene objekte koji ih nadopunjuju, odnosno koje će tako doprinijeti kvalitetu ponude”, rekla je Radak Kukavičić.

Odbor je razmotrio Inicijativu koju su predložile PKCG, Unija poslodavaca (UPCG) i CTU u vezi sa izmjenama i dopunama Zakona o stranacima.

Na sjednici je ocijenjeno da je Zakon koji je u primjeni od 1. novembra neophodno mijenjati, jer predstavlja biznis barijeru, kao i da je nužno da u tome učestvuju predstavnici privrede.

“Potrebno je napisati jasan zakon koji će da liberalizuje protok radne snage i stimuliše otvaranje stranih kompanija u Crnoj Gori”, kazao je Radulović.

Ivančević je naveo da će takav zakon, ukoliko ostane, biti “metak u čelo” turističkoj sezoni u narednoj godini.

Prema podacima Monstata, Crnu Goru je tokom devet mjeseci posjetilo 1,61 milion turista, 13 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.

“Ostvareno je 10,65 miliona noćenja, 16 odsto više u odnosu na uporedni period. Broj dolazaka stranih turista je veći 15,8 odsto, a ostvarenih noćenja 19,8 odsto”, pokazuju podaci Monstata.

Trend pada zabilježen je kod domaćih turista, gdje je broj dolazaka niži 11 odsto, a ostvarenih noćenja 24 odsto, pri čemu je prosječna dužina njihovog boravka u posmatranom periodu 6,18 dana, veća od prošlogodišnjih 5,76.

Crna Gora ima nepovoljnu strukturu smještajnih kapaciteta, pri čemu dominira individualni smještaj, 74 odsto.

“U sektoru usluga smještaja i ishrane prosječna bruto zarada u tom periodu, iznosi 611 eura i bilježi rast od šest odsto u odnosu na uporedni period. Prosječne zarade bez poreza i doprinosa u sektoru usluga smještaja i ishrane iznosile su 409 eura i bilježe rast od šest odsto”, navodi se u predstavljenim rezultatima u sektoru turizma za prvih devet mjeseci.

Nakon sagledavanja pokazatelja o poslovanju u oblasti turizma u posmatranom periodu može se konstatovati da su i dalje prisutni nedostaci kao što su nepravilnosti na plažama, nelegalno izdavanje i kvalitet smještaja, prodaja izleta na šetalištu, buka, nelegalan rad ugostiteljskih objekata, neizdavanje fiskalnih računa, loša komunalna i lokalna infrastruktura.

“I dalje je veoma izražena sezonalnost, nedostatak smještajnih kapaciteta visokih kategorija, kao i visoka koncentracija turista iz malog broja zemalja”, ocijenjeno je na sjednici.

Bonus video: