Simović zaboravio na radnike „Impregnacije”

Ministar Simović je nedavno obišao fabriku vode “Lipovo”, a nije se sjetio “Impregnacije”. Njega smatramo odgovornim za našu situaciju jer je kumovao prodaji preduzeća Dragana Brkovića, tvrde radnici
2101 pregleda 3 komentar(a)
Vektra Nord u Kolašinu, Foto: Dragana Šćepanović
Vektra Nord u Kolašinu, Foto: Dragana Šćepanović

Za dva dana biće tačno 12 godina otkad je uveden stečaj “Impregnaciji drveta”, jednom od preduzeća koje je do devedesetih godina prošlog vijeka bilo privredni ponos Kolašina.

Tim povodom, bivši radnici nekadašnje “Impregnacije” apelovali su na ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja i potpredsjednika Vlade Milutina Simovića “da konačno obrati pažnju i na njihove problem”.

Skoro 12 godina traju i uzaludna nastojanja 34 bivša radnika, proglašenih tehnološkim viškom, da im se isplate otpremnine, odnosno da se završi socijalni program. Dio radnika je i dalje na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, dok su se ostali penzionisali.

Impregnacija je, nakon nekoliko propalih tendera, prodata Draganu Brkoviću, pa je osnovano preduzeće “Vektra nord”. U novembru prošle godine i u tu firmu je uveden stečaj. Bivši radnici “Impregnacije” više puta su apelovali na nadležne da se pozabave, kako tvrde, sumnjivom privatizacijom te firme. Tužilaštvo je ostalo nijemo na njihovo obraćanje.

Kažu da su do sada oko svojih otpremnina dva puta razgovarali sa saradnicima ministra Simovića, u oba mandata, kao i sa nekoliko kolašinskih predsjednika Opštine, bili su u Ministarstvu ekonomije, a o svojim problemima obavijestili su i saradnike premijera Duška Markovića. Ipak, otpremine im još nijesu isplaćene, ali ni dionice, koje su posjedovali u Impregnaciji.

“Ministar Simović je nedavno obišao fabriku vode ‘Lipovo’, a nije se sjetio ‘Impregnacije’. Njega smatramo odvornim za našu situaciju jer je ‘kumovao’ prodaji ‘Impregnacije’. On je u vrijeme kad je to preduzeće prodavano poništio jedan od tendera jer nije bilo investicionog i socijalnog programa. Nakon što su programi doneseni, prodajna cijena za ‘Impregnaciju’ je umanjena za preko milion eura. S obzirom na to da socijalni program nije realizovan, sada sumnjamo da je donesen jedino iz razloga da se umanji prodajna cijena”, kazali su predstavnici bivših radnika.

Tvrde da nije “njihov posao šta se dešavalo sa investicionim program”, ali da će istrajati u nastojanjima da dobiju ono što im zakon garantuje. Podsjećaju da je vlasnički udio radnika u nekadašnjoj fabrici bio 49 odsto. Objašnjavaju i da zemljište na kojem je fabrika i dalje vlasništvo “Impregnacije”, pa uvođenje stečaja u “Vektra nord” nazivaju “stečaj preko stečaja”.

Otvaranje Impregnacije 60-ih godina prošlog vijeka označilo je kraj investicionog moratorijama na području kolašinske opštine. Bila je to fabrika za proizvodnju i hemijsku zaštitu željezničkih pragova, skretničke građe i TT stubova za elektroditribuciju, jedina fabrika te tehnologije u Crnoj Gori, a peta u bivšoj Jugoslaviji, kapaciteta 12.000 kubika drvnog asortimana i sa 140 do 160 zaposlenih. Po kvalitetu svojih proizvoda, dohotku i broju zaposlenih bila je značajan subjekt kolašinske privrede.

Bivši radnici tvrde da u Privrednom sudu ne postoje dokazi da je Brković ikada uplatio ni eura više od depozita za javno nedmetanje od oko 300. 000 eura. Prema kupoprodajnom ugovru, “Impregnacija” mu je prodata za oko 2,83 milona eura. U aneksu ugovra između stečajnog dužnika i “Vektre Montenegro” iz avgusta 2008.godine, piše da je kupoprodajna cijena umanjena za 1,07 milona eura, u skladu sa zaključkom Vlade od 28. decembra 2007. godine.

Od ljeta 2015, kada su poslati kući, nisu primili 36 plata

Uvođenje stečaja u firmu “Vektra nord” kraj je još jedne neuspješne privatizacije na području kolašinske opštine. To preduzeće duguje 478.000 za poreze, dok je dug po blokadi računa, koja traje skoro četiri godine, 950.000 eura. Radnici u pogone fabrike nijesu ušli od ljeta 2015. godine, kada su poslati kući obavještenjem o kolektivnom odmoru “zbog nedostatka sirovina”.

Prema obrazloženju Privrednog suda, preduzeće nema imovinu. Zbog toga je malo vjerovatno da će radnici uspjeti da dobiju i dio od 36 zarada koliko im je do ljeta 2015. godine dugovao poslodavac.

Bonus video: