O RADU AGENCIJE

Burzan: Oko 77 odsto predloga za radne sporove riješeno pozitivno

"Agencija za mirno rješavanje radnih sporova nije alternativa sudskom postupku, već predstavlja još jedan pravni mehanizam rješavanja sporova koji je dostupan modernom društvu", kazala je Burzan
122 pregleda 0 komentar(a)
Zdenka Burzan, Zorica Kovačević, Foto: Ministarstvo rada i socijalnog staranja
Zdenka Burzan, Zorica Kovačević, Foto: Ministarstvo rada i socijalnog staranja
Ažurirano: 28.10.2015. 11:15h

Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova je, za pet godina postojanja, podnijeto 17,59 hiljada predloga, od čega je skoro 77 odsto riješeno pozitivno, saopštila je direktor te institucije Zdenka Burzan.

Ona je kazala da se od ukupnog broja podnijetih predloga za mirno rješavanje radnih sporova, 8,2 odsto odnosi na kolektivne radne sporove.

"Oko 76,86 odsto od ukupnog broja podnijetih predloga riješeno je pozitivno, dok je 10,8 odsto bilo u fazi sudskog postupka i stranke su u samom sudskom postupku izrazile želju i dale saglasnost da se nastali radni spor koji je pokrenut pred sudom nastavi i riješi pred Agencijom", rekla je Burzan.

Ona je na obuci za miritelje i arbitre, koju je organizovala Agencija, na temu Interaktivna razmjena iskustava i dobrih praktičnih rješenja u pregovaranju i rješavanju kolektivnih radnih sporova, ocijenila da razvoj mehanizama mirnog rješavanja radnih sporova predstavlja osnov za unaprijeđenje ekonomskog i društvenog razvoja svake zemlje.

"Agencija za mirno rješavanje radnih sporova nije alternativa sudskom postupku, već predstavlja još jedan pravni mehanizam rješavanja sporova koji je dostupan modernom društvu", kazala je Burzan.

Prema njenim riječima, rezultati petogodišnjeg rada Agencije pokazuju da je ta institucija, iako mlada, prepoznata kao mjesto rješavanja radnih sporova, umjesto sudova.

Ministar rada i socijalnog staranja, Zorica Kovačević, saopštila je da je tokom prethodne decenije Crna Gora realizovala značajne izmjene radnog zakonodavstva u čitavom nizu oblasti.

"Pod uticajem međunarodnih radnih standarda i propisa Evropske unije (EU) nacionalni zakoni o radu su obogaćeni novim institucijama dok je kolektivno radno pravo dobilo značajnu ulogu", rekla je Kovačević.

Kolektivni ugovori, kako je dodala, postali su važan izvor prava, dok neslaganja vezana za njihovo dogovaranje, primjenu, tumačenja ili izmjene, podliježu rješavanju na sudu ili van njega.

"U ovom drugom slučaju unijete su posebne klauzule ili pravila u kolektivni ugovor sa zajedničkim ciljem da se osigura socijalni mir i ubrza rješavanje slučajeva pred sudom, tako što će se redovni sudovi osloboditi obaveza da razmatraju radne sporove", poručila je Kovačević.

Metodi za alternativno rješavanje radnih sporova, kako je ocijenila, osiguravaju vansudsko rješavanje sporova koji nude uštede u vremenu i novcu, a koji su prilagođeni potrebama stranaka.

"U vrijeme teške ekonomske krize, kada je došlo do smanjenja zarada i povećanja nesigurnosti radnih mjesta s jedne strane i pritiska na preduzeća zbog nedostatka kapitala i smanjenje potražnje s druge strane, alternativno rješavanje radnih sporova je dokazalo svoju dodatnu vrijednost u pronalaženju rješenja koja su prihvatljiva i za zaposlene i za poslodavca", saopštila je Kovačević.

Ona smatra da vansudsko rješavanje radnih sporova igra važnu ulogu u rasterećivanju sudova, za razliku od sudskih postupaka koji obično traju jako dugo.

"Procedure mirenja pomažu zaposlenima da dođu do brze i pravosnažne odluke", rekla je Kovačević.

Radom Agencije, kako je navela, uveliko su rasterećeni sudovi, dok je zaposlenima omogućeno da na brz i efikasan način bez pokrenutog sudskog postupka okončaju radni spor.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, saopštio je da je usvajanjem Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova i formiranjem Agencije došlo do jedne sasvim nove dimenzije u odnosima, ali i u rješavanju radnih sporova na relaciji poslodavac i zaposleni i sindikat i poslodavac.

"Ono što preporučuje Agenciju to je efikasnost i ekonomičnost u rješavanju tih radnih sporova", rekao je Keković.

Generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore (SSCG), Duško Zarubica, poručio je da će ta radnička asocijacija dati puni doprinos jačanju Agencije za mirno rješavanje radnih sporova.

"Njenim osnivanjem znatno je unaprijeđeno ostvarivanje prava zaposlenih iz radnih odnosa i ojačan socijalni dijalog", ocijenio je Zarubica.

Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), Svetlana Vuksanović, kazala je da je u trenutku povećanja broja radnih sporova koji su se rješavali pred sudovima, od presudnog značaje bilo osivanje Agencije za mirno rješavanje radnih sporova 2010. godine.

"Od početka rada Agencija je potvrdila opravdanost postojanja, jer je ogroman broj radnih sporova preuzet od redovnih sudova i u zaista impresivnom procentu pozitivno riješen pred Agencijom", navela je Vuksanović.

Ona je kazala da je svakodnevno raslo povjerenje u rad Agencije i da se sve veći broj i poslodavca i zaposlenih opredijeljuje da mirnim putem riješi nastale sporove iz radnog odnosa.

"Iako je percepcija javnosti da su u privatnom sektoru učestalije povrede radnih prava, praksa Agencije je pokazala da su čak i češće povrede radnih prava u javnom sektoru", dodala je Vuksanović.

Predstavnik Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije, Zoran Lazić, kazao je da su u toj državi donijete izmjene i dopune Zakona o radu, kojima je data posebna važnost socijalnom dijalogu.

"Socjalni dijalog je ključ rješavanja radnih odnosa između poslodavca i zaposlenih. Bez socijalnog dijaloga nema zadovoljnog radnika, a bez zadovoljnog radnika nema ni profita za poslodavca", zaključio je Lazić.

Preporučujemo za Vas