Ministarstvo finansija nema precizan odgovor na pitanje kada će predlog zakona o zaradama u javnom sektoru, koji je najavljen prije dvije godine, biti upućen Vladi na utvrđivanje.
”Vijestima” je nezvanično iz izvršne vlasti rečeno da do kraja ove godine ne treba očekivati važni zakon kojim treba da se ostvari načelo ujednačenih zarada za rad na istim ili sličnim pozicijama, zvanjima i funkcijama.
“Imajuću u vidu značaj i kompleksnost problematike koju reguliše predlog zakona o zaradama u javnom sektoru, kao i nastojanje da se prvi put objedini cjelokupan sistem politike zarada na nivou javne uprave koji bi počivao na principima pravednosti i jednakosti, tekst predloga je upućen Vladi na dalju nadležnost i eventualnu doradu predloženih odredbi. Uvažavajući neophodnost opsežnih konsultacija u cilju usvajanja rješenja koje će biti održiva na dugi rok javnost će blagovremeno biti upoznata sa daljim fazama postupka”, kazali su “Vijestima” iz Ministarstva finansija.
Kako su dodali, taj zakon imaće neutralne efekte na budžet s obzirom na to da je jedan od ključnih ciljeva novog koncepta za obračun zarada svih segmenata javnog sektora korigovanje nejednakosti u zaradama zavisno od grane vlasti i usklađivanje nivoa zarada sa nivoom odgovornosti.
Iz tog Vladinog resora sredinom decembra prošle godine najavljeno je da će predlog biti na dnevnom redu Vlade do kraja godine, a da je planirano da se on primjenjuje od 1. januara 2016. jer je potrebno donijeti podzakonske akte i granske kolektivne ugovore. Potom je u ovogodišnjem Vladinom programu rada utvrđivanje predloga najavljeno za prvi kvartal (kraj marta) ove godine, ali ga još nema.
Neizvjesno je očekivati ujednačavanje zarada i u izbornoj godini jer bi se vladajuća koalicija zbog mogućeg smanjenja zarada mogla zamjeriti zaposlenima u javnom sektoru koji su dio njegovog tradicionalnog biračkog tijela.
Prema predlogu, koeficijenti za određivanje osnovne zarade utvrđivaće se nakon konsultacija sa sindikatima.
Granica za povećanje zarade na specifičnim radnim mjestima povećana je na 25 odsto, a za najviši iznos dodataka na zaradu 45 odsto.
Dodatak za rad noću, tokom praznika i za prekovremeni iznosi kao u Opštem kolektivnom ugovoru (OKU). OKU-om je definisano da se dnevnica za rad tokom praznika povećava 150 odsto, a za noćni 40 odsto.
Zarade u javnom sektoru se mogu povećati kada je budžet uravnotežen ili u suficitu, a smanjiti ako deficit budžeta bude veći od dva odsto BDP-a. Preduzeća, agencije i ustanove, čiji je vlasnik i osnivač država, koji ostvare gubitak u prethodnoj godini dužni su da smanje ukupan fond zarada.
Zakon nije prošao KEP, jer Sudski savjet traži da se plate sudija riješe posebnim propisom
Član Radne grupe za izradu zakona iz Unije slobodnih sindikata (USS), Vukašin Zogović rekao je da bi bilo dobro da se taj akt konačno donese kako bi se ujednačile zarade.
On je dodao da ima rezervu prema zahtevima koje je uputio Sudski savjet.
“Naše su informacije da predlog nije prošao Vladinu Komisiju za ekonomsku politiku (KEP) zbog zahtjeva Sudskog savjeta da se zarade u sudstvu riješe posebnim zakonom. Njihov stav da će sudovi lošije raditi i da neće biti nezavisni ako se usvoji predloženi tekst zakona o zaradama nije održiv. To bi isto moglo onda da se prenese na ljekare i prosvjetne radnike koji isto tako mogu reći da će lošije raditi”, istakao je Zogović.
On smatra da nije u redu da koeficijent za zaradu nekog ko je tek postao sudija bude 18 kao što je sada, a nekog univerzitetskog profesora pred penzijom 11.
Njegov kolega iz USS Zvonko Pavićević kazao je da mu nije jasno zašto su aktivnosti na izradi tog zakona stale više od godinu dana. Podsjeća da su usaglasili stavove sa Vladom i sačuvali ono što je zaposlenima zagarantovano OKU-om i granskim ugovorima.
Bonus video:
