Radnici angažovani u kompanijama u stečaju moraju da imaju zagarantovana radnička prava, pravo na slobodne dane i godišnji odmor, kao i da ih zastupaju sindikalni predstavnici, kazao je pravni savjetnik Međunarodne konferencije sindikata Džefri Vogt, na konferenciji “Evropsko radno zakonodavstvo i prava radnika u stečajnom postupku” koju je organizovala Unija slobodnih sindikata uz podršku Fondacije Fridrih Ebert.
On je kazao da je to predviđeno deklaracijom Međunarodne organizacije rada, čiji je potpisnik i Crna Gora i da takva rješenja trebaju biti i u domaćem zakonodavstvu.
Sada u Crnoj Gori stečajni upravnici najčešće tumače propise na taj način da radnici imaju samo pravo na zaradu, vrlo često na minimalnu, i staž, ali ne i druga prava kao i da se ne mogu sindikalno organizovati.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je da je povod za konferenciju situacija u Kombinatu aluminijuma gdje stečajna uprava već više od dvije godine ne dozvoljava radnicima pravo na korišćenje godišnjeg odmora i gdje je zbog insistiranja na tom pravu otkaz dobila predsjednica jedinog reprezentativnog sindikata u fabrici Sandra Obradović.
Keković je kazao da ima na desetine firmi u stečaju sa hiljadama radnika sa sličnim problemima i da je konačno prilika da se ovo pitanje pravno definište.
Zakon o stečaju jači i od Ustava
On je naveo da u Ustavu Crne Gore piše da svaki radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor i na pravične i humane uslove rada i da ni zakon o stečaju ne može biti iznad Ustava. Stečajni upravnici tumače da je Zakon o stečaju lex-specialis, odnosno da je iznad ostalih zakona pa i iznad Zakona o radu.
Keković je podsjetio da se već skoro dvije godine dopisuju između ministarstava rada i ekonomije i Inspekcije rada u vezi radničkih prava u stečaju i da jedino imaju mišljenja ministarstva rada da bi radnici trebali da imaju ta prava i u stečaju i Inspekcije rada da ona nije nadležna da kontroliše prava radnika u stečaju.
Obradović je navela da je njen slučaj samo jedan od primjera, kao i da radnici KAP-a osim odmora ne mogu normalno da koriste ni bolovanja. Ona je kazala da sada ispada da su radnici firmi u stečaju robovi, koji nemaju prava na odmore, bolovanja niti da pregovaraju o uslovima rada.
Predstavnica Ministarstva rada Tijana Prelević kazala je da je njihovo mišljenje da svi radnici treba da imaju prava iz Zakona o radu, osim ako nekim drugim zakonom nije drugačije definisano. Ona je navela da bi tumačenje da li Zakon o stečaju zabranjuje radnička prava trebalo tražiti od Ministarstva ekonomije, čiji se predstavnici nisu odazvali pozivu na konferenciju.
Stečajni upravnik Nikola Vujačić kazao je da se u Zakonu o stečaju ni jednom ne pominje Zakon o radu i da nisu definisana prava radnika kao i pregovaranja sa radnicima u stečaju kroz reorganizaciju.
On je naveo da se zbog toga u praksi javljaju problemi i da bi to trebalo definisati.
Kako je moguće da inspekcija rada nije nadležna
Nezavisni poslanik Dritan Abazović kazao je da je nevjerovatno i protivustavno mišljenje Inspekcije rada da nijesu nadležni za radnike firmi u stečaju.
“Pa kome će se radnik obratiti zbog kršenja svojih prava ako ne inspekciji rada. Neće valjda sanitarnoj. To da oni ne kontrolišu firme u stečaju nije nikakvo obrazloženje već način da se opravdaju postupci novih biznismena”, kazao je Abazović.
On je naveo da nije problem predložiti izmjenu zakona već da je u ovom slučaju problematičan odnos državnih institucija.
Poslanik Pozitivne Srđan Perić kazao je da je njihov stav da se svi problemi riješavaju u institucijama sistema, ali da su državne institucije po ovim pitanjima zakazale i da je stvoren ambijent koji obesmišljava osnovna radnička i ljudska prava.
Upravnici kao pogrebnici, a radnici su rodbina mrtvaca
Predsjednik Komore stečajnih upravnika Milan Kastratović kazao je da se sva krivica svaljuje na stečajne upravnike i nazivaju se mafijom, iako postoje tri grupe onih koji su odgovorniji od njih.
“Prva grupa su vlasnici ili menadžeri koji su firmu doveli do stečaja. Druga grupa su sindikalci koji su dozvolili upravi da upropasti firmu i da i godinama ne izmiruju plate i doprinose, kao i državne institucije poput Poreske, inspekcije i tužilaštvo koje nijesu spriječile gomilanje dugova i razne radnje. Treća grupa su sami radnici koji nijesu prije reagovali i koji se najčešće kada dođe do stečaja sjete da im nijesu uplaćivani doprinosi i po šest-sedam godina. Mi smo tek četvrta grupa”, kazao je Kastratović.
On je naveo da se stečejni upravnici često osjećaju kao pogrebnici koji trebaju da pokopaju mrtvaca, a čija rodbina su stečajni povjerioci i radnici.
“Ako ima imovine i para podijelimo rodbini, a ako nema možemo samo da izjavimo saučešće i zakopamo mrtvaca”, naveo je Kastratović.
On je kazao i da je čest slučaj da firma u stečaju ima imovinu koja je u računovodstvenim knjigama precijenjena jer je neko iz bivše uprave ko zna u kakvim dogovorima sa bankama uzimao kredite na te iznose.
“Mi onda moramo da raspisujemo i desetine oglasa da bi došli do realne cijene”, naveo je Kastratović.
Radna prava kao u EU 2018. godine
Glavni pregovarač za poglavlje 19 - Socijalna politika i zapošljavanje Arijana Nikolić Vučinić, rekla je da će socijalna politika i radnička prava u Crnoj Gori biti usklađena sa normama Evropske unije u 2018. godini.
Ona je u drugom dijelu konferencije posvećene pregovorima sa EU u vezi radničkih prava navela da će pravne tekovine EU donijeti zabranu diskriminacije, moderne radne uslove, podsticati socijalni dijalog i spriječavati neformalno (na crno) zapošljavanje.
Prelević je kazala je da je predviđeno da novi zakon o radu bude usvojen u posljednjem kvartalu 2017. godine i da će o njemu pregovarati sa socijalnim partnerima.
Bonus video:
