Vlasnici stanova i poslovnih prostora u zgradi Lepa Kata mogu imati problem ako žele da založe svoju imovinu za kredit ili pokušaju da je prodaju, jer je u katastru upisana hipoteka na list nepokretnosti koji obuhvata i njihove nekretnine na kredit od 15 miliona dolara koji je uzeo vlasnik Uniproma Veselin Pejović da bi platio posljednju ratu za imovinu Kombinata aluminijuma.
Na to je sinoć ukazao i nezavisni poslanik Mladen Bojanić gostujući u emisiji "Načisto" na TV Vijesti jer je tragom pisanja nedjeljnika “Monitor” došao do katarstarskog lista koji pokazuje da je ova zgrada, u kojoj se nalazi više od 400 stanova i poslovnih prostora, sa dvorištem, bez znanja vlasnika stanova opterećena hipotekom za kredit od 15 miliona dolara.
Teret na cijelu zgradu upisan je 4. avgusta 2015, kada je Uniprom založio cijelu imovinu Kombinata aluminijuma za kredit. Upis hipoteke je sprovela Uprava za nekretnine, prema ugovoru koji je ovjerio notar.
"I sada imate situaciju da na listu nepokretnosti za preko 400 stanova i poslovnih prostora imate zabranu otuđenja zbog kredita od 15 miliona. To je propust ili namjera. Stečajni upravnik je pogrešno uveo tu imovinu u KAP i nije je rasknjižio. Notar je to ovjerio, a morao je da provjeri o čemu se tu radi. Uprava za nekretnine je to sve sprovela i Zapad banka to prihvatila", rekao je Bojanić.
Ovo nije prvi put da uprava Kombinata aluminijuma "zalaže" zgradu Lepa Kata za svoje kredite, a o prethodnoj greški ili namjeri pisale su "Vijesti".
Kada je 2009. izvršni direktora KAP-a Leonid Krilov potisao ugovor o poravnanju sa njemačkom kompanijom Danthem Filtration na katastarskim listovima vlasnika stanova pojavilo se hipoteka na iznos od 2,9 miliona eura koliko je KAP bio dužan ovoj firmi.
Tada su vlasnici dva stana penzionisani radnici KAP-a Radoje Banović i Milovan Džaković podnijeli krivičnu prijavu protiv Krilova, advokatske kancelarije Prelević, koja je posredovala u ugovoru o poravnanju, i njemačke kompanije Danthem Filtration, zbog zloupotrebe službenog položaja.
Njih dvojica su hipoteku otkrila u septembru 2010. kada su otišli u banke sa željom da založe svoje stanove da bi podigli kredite. Saopšteno im je da su njihovi stanovi već založeni za 2,9 miliona eura.
Oni su tada “Vijestima” saopštili da se boje da će ostati bez stanova ukoliko KAP ne vrati dug.
Advokat Dragan Prelević, koji je tada posredovao u tom ugovoru, kazao je da ta opasnost ne postoji i da spora nema.
"KAP je gradio ovu zgradu a stanove je dao radnicima. Međutim, kao investitor tada je ostao vlasnik dijela zgrade koji nijesu stanovi. Pod hipotekom je onaj dio zgrade koji je u vlasništvu KAP-a a ne otkupljeni stanovi. Mi smo i ranije, na zahtjev stanara, slali objašnjenja njima i bankama što u stvari piše u listu nepokretnosti i znam da su neki stanari nakon toga dobijali kredit”, kazao je Prelević tada “Vijestima”.
Upis hipoteke u katastarskim listovima vlasnika stanova u Lepoj Kati je kasnije je izbrisan.
Ovakvi namjerni ili slučajni propusti javljaju se jer su u periodu izgradnje i upisivanja vlasništva nad stanovima u njoj važili različiti propisi koji definišu etažno vlasništvu.
U slučaju zgrade Lepa Kata KAP ima nekoliko poslovnih prostora, ali je upisan i kao vlasnik dvorišta zgrade, kao i hodnika, stubišta, zidova... Cijela zgrada se nalazi pod jednim listom nepokretnosti koji se odnosi na lokaciju, a službenik u katastru po automatizmu upisuje hipoteku na sve pod brojem tog lista.
Bonus video:
