Svaka odgovorna vlada sagledala bi globalne trendove, svoje potrebe i pritisak kredita na državni budžet i odložila bilo kakve planove za drugi blok Termoelektrane (TE) Pljevlja u korist solarnih i vjetroelektrana i povećanja energetske efikasnosti, rekao je za “Vijesti” direktor Mreže za promjene jugoistočne Evrope (SEE Change Net), Garet Tankosić Keli.
On ne vidi razlog zašto bi iko želio investirati u takav rizičan poduhvat kada je mogućnost da termoelektrane postanu “nasukana imovina” (investicije koje se prerano pretvaraju u obaveze) sada pojedinačno najveći problem za sektor energetike.
Tankosić Keli podsjeća na izjave stručnjaka sa nedavno održane prve globalne konferencije o “nasukanim sredstvima” u Oksfordu, da je ugalj imovina sa najvećim rizikom da bude “nasukana” i na stav A2A, Vladinog italijanskog partnera u Elektroprivredi, da nije dobro vrijeme za investiranje u drugi blok TE.
"A2A, koja poznaje energetski biznis, misli da je pogrešno vrijeme za investiranje, a ugovor o kreditu će uglavnom ići na češku kompaniju koja je spremna da izgradi termoelektranu od 254 megavata sa električnim efikasnošću od 39,5 odsto, za 338,5 miliona eura", naveo je Tankosić Keli, koji je u Crnoj Gori bio šef UNDP-ja.
On je dodao da je za nedavno završenu TE Šoštanj u Sloveniji budžet bio 602 miliona, a na kraju će ona koštati 1,43 milijarde eura, zapošljavaće 450 ljudi, umjesto obećanih 3,5 hiljada i predviđa se da će napraviti gubitak od 80 milliona u prvoj godini rada.
U Ministarstvu ekonomije smatraju da bi se sa TE 2, koju treba da gradi češka Škoda Praha, ostvario strateški cilj države u energetici - obezbjeđivanje elektroenergetske nezavisnosti, eliminacija aktuelnog deficita, poboljšanje sigurnosti snabdijevanja potrošača, kao i poboljšanje stabilnosti i održivosti sistema. Iz Ministarstva podsjećaju da od 1982. godine u Crnoj Gori nije izgrađen nijedan značajniji novi izvor električne energije, odnosno TE je posljednji izgrađeni, a u međuvremenu je potrošnja konstantno rasla, kao i deficit.
“Deficit električne energije je u pojedinim razdobljima dostizao kritične granice tako da se ogroman novac odlivao iz Crne Gore za kupovinu električne energije”, rekli su “Vijestima” iz Ministarstva.
Prednost izgradnje TE 2 su, kako navode, prije svega, rješavanje ekoloških problema i isplativosti projekta i to što je izgradnjom TE 1 jedan dio opreme i radova za TE 2 već realizovan.
Prema novim direktivama EU termoelektrane u regionu će moći da rade od kraja 2017. do 2023. godine još 20 hiljada sati, a realizacijom TE2 i radom prvog bloka u režimu rezerve, smatraju u Ministarstvu, Crna Gora može postati lider u regionu kada je riječ o izvozu energije i stabilnosti sistema.
U strukturi proizvodnih kapaciteta Energetske zajednice JIE preovlađuju termokapaciteti od kojih većina ne ispunjava zahtjeve evropske regulative u vezi zaštite životne sredine. Prognoza o deficitu električne energije, kako dodaju, u potpunosti se odnosi i na Crnu Goru.
Mreža za promjene JIE uradila je izvještaj o energetskoj efikasnosti koji pokazuje da postoji veliki potencijal za uštedu energije, između 20 i 40 odsto, u građevinskom sektoru širom regiona, dok je na raspolaganju 500 miliona eura neutrošenog novca.
"Razlog za to je jasno povezan sa nedostatkom političke volje kod nekih od naših izabranih predstavnika", rekao je Tankosić Keli.
Izvještaj će biti predstavljen na regionalnoj konferenciji, koja danas počinje u Podgorici, a u predgovoru je potpredsjednik EU Maroš Šefčovič naveo da se mora fundamentalno promijeniti mišljenje o energetskoj efikasnosti, koja bi trebalo da bude prvo gorivo u regiji.
Mreža za promjene jugoistočne Evrope, kako je naveo Tankosić Keli, trenutno prikuplja potpise za peticiju tražeći od vlada u regiji pravedniji, čistiji i efikasniji energetski sistem.
Vlada se nije pokazala na “Buk-Bijeloj”
Tankosić Keli je ocijenio da aktuelna crnogorska Vlada ima katastrofalan dosije jer se ispostavilo da je veliki energetski infrastrukturni projekat Tara propao jer su lideri ekološke države željeli da grade u baštini UNESCO-a, sa partnerom na “nedržavnom” nivou, Republikom Srpskom. Tankosić Keli podsjeća na optužbe USAID-a da je projekat dizajniran ne da koristi narodu RS ili Crne Gore već kompaniji za koju je tender bio raspisan, odnosno EFT.
“Projekat Buk-Bijela nije uspio jer je originalni dizajn bio previše staromodan i nije se mogao naći investitor koji bi preuzeo rizik, uprkos ponavljanju propalih tendera. Najzad, tu je KAP kamen oko vrata, koji je nekada bio razlog svih ovih energetskih projekata i koji je gotovo doveo državu do bankrota, radi na 25 odsto kapaciteta i biće skoro sigurno zatvoren u srednjoročnom periodu”, naveo je Tankosić Keli.
Bonus video:
