Predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju, finasije i budžet Aleksandar Damjanović (SNP) dobitnik je nagrade "ETA" koju se dodjeljuje osobama koje su svoju javnu eksponiranost iskoristile za promociju potrebe za sistemskom brigom o energetskoj sigurnosti, energetskoj efikasnosti i zaštiti okoline.
Damjanoviću je nagradu dodijelila Mreža škola političkih studija na regionalnoj konferenciji "Energija, razvoj demokratija" koja je počela danas u Podgorici.
Dobitrnici nagrade "ETA" u prethodnom periodu su poznati crnogorski muzičar Rambo Amadeus, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić i bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović.
Predstavnik GIZ –a (Njemačka organizacija za tehničku saradnju) Aleksandra Hilbing objasnila je da je Damjanoviću priznanje dodijeljeno jer se založio da se organizuje parlamentarno saslušanje u oblasti energetske efiksnosti što je posužilo kao model ostalim parlamentima u regionu za slična saslušanja, kao i što je prvi je poslanik iz Jugoistočne Evrope koji je uspostavio kontakte sa Sekretarijatom energetske zajednice i podržao ideju da se uspostavi veza energetske zajednice sa parlametima regiona.
"Zahvaljujući anganžmanu o oblastima energetske efikasnosti postao je prvi poslanik iz neke zemlje koja nije članca EU koji ima punopravno članstvo u Evropskom forumu za obnovljive izvore energije", obrazložila je Hilbing.
Damjanović je kazao da "ETA" nije njegovo priznanje, već priznanje Skupštini i odboru za ekonomiju,te da poslanici moraju dati doprinos u važnim energetskim pitanjima.
"Energetski razvoj će u narednom periodu odrediti razvoj Crne Core i uticati na buduća politička dešavanja. Mora se pokazati politička zrelost u tim odlukama koje nas mogu skupo koštati. Uz to, nema dobrih energetskih rješenja ako nema saradnje u regionu čije države nijesu dovoljno velike i ekonomski moćne da same rešavaju energetska pitanja", kazao je Damjanović.
Štajnaker: Svi da se uključe u dijalog o energetskim pitanjima
Ambasadorka Njemačke, Gudrun Štajnaker, kazala je da je energetika jedna od najznačajnijih tema za Jugoistočnu Eropu.
Prema njenim riječima, dijalog o energetskim pitanjima i demokratiji mora da uključi sve činioce – skupštine, vlade, poslovne i akademske zajednice, a o klimatskim promjenama i održivim rješenjima za energetska pitanja treba trazgovarati jer su, kako je kazala, ona od vitalnog značaja.
"Agenda vlada zapadnog Balkana vezana za energetsku politiku često se vodi više ekonomskim interesima nekih pojedinačnih grupa, nego analizom potreba građana", ocijenila je Štajnaker.
Kako je kazala, civilno društv se često smatra jednom od najznačajnijih prepreka za ostvarivanje nekih upitnih, i možda neodrživih energetskih objekata.
"Nevladine organizacije, posebno one koje se bore za zaštitu životne sredine, tretiraju se često kao neprijatelji, a ne kao partneri za pronalaženje adekvatnih i održivih rješenja", kazala je Štajnaker.
Ti konflikti, smatra ona, mogu se prevaziči samo putem iskrenog dijaloga.
"I ja vjerujem da skupštine igraju najznačajniju ulogu u tom dijalogu, i da oni moraju da preuzmu tu ulogu jer se u regionu često ne razumije da su parlamenti upravo oni koji su suvereni u jednoj državi", naglasila je Štajnaker.
Krivokapić: Energija da bude osnov socijalne stabilnosti i socijalne pravde
Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić kazao je da su energija, razvoj i demokratija nešto čime se crnogorski parlament stalno bavio, i to na pravi način.
"Crnogorski parlament je stalno bio u temi da energija bude osnov socijalne stabilnosti i socijalne pravde. Radi se o prirodnim dobrima i narodnom bogatstvu koje građanima treba da obezbijedi osnovni socijalni status i sigurnost", naglasio je Krivokapić.
To je, kako je kazao, bila politika koju je parlament imao kao osnovnu ustavnu postavku.
"Mi smo po ustavu zemlja socijalne pravde, i energija je elementarni uslov ispunjavanja tog ustavnog zahtjeva", rekao je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, da bi država bila nezavisna, mora da bude energetski nezavisna.
"Crna Gora ima sve preduslove da bude energetski nezavisna – ogromna prirodna bogatstva, malu populaciju, sačuvanu prirodu, nemamo nuklearne elektrane ili ćemo ih imati", naveo je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, parlament je u toj oblasti radio mudro.
"Sačuvali smo rijeku Taru od trajne devastacije, glasanjem dijela vlasti i opozicije na tom projektu, i pokazali da su državni interesi iznad partijskih. Sačuvali smo i Termoelektranu Pljevlja, da kao stub održivosti i stabilnosti energetskog sistema ne bude prodata za desetinu svoje vrijednosti", precizirao je Krivokapić.
On je rekao da je uvjeren da je parlament, usvajanjem Energetske strategije, ostvario »ozbiljne korake ka bavljenju pitanjima energije na pravi način«.
"Parlament jeste ključno mjesto razvojnog dijaloga u Crnoj Gori, a ne mjesto zaustavljanja razvoja", naglasio je Krivokapić.
Ele: Energetska efikasnost i savremeni energetski sistemi nijesu skupi
Predstavnik njemačkog GIZ-a, Johanes Ele, kazao je da su u toj državi uvjereni da energetska efikasnost i savremeni energetski sistemi nijesu skupi, luksuzni proizvodi koje samo bogate države mogu implementirati.
"Smatramo da je to osnov za razvoj i prosperitet", kazao je Ele, dodajući da energetska efikasnost i održiva energija treba sami sebe da finansiraju, naročito u zemljama Jugoistočne Evrope.
Tu, kako je naveo, postoje brojni potencijali da se uštedi energija, uz investicije koje se otplaćuju za samo par godina.
Zloković: Energetska efikasnost najpogodniji i najbrži način da se postignu postavljeni ciljevi ublažavanja klimatskih promjena
Potpredsjednik crnogorske Privredne komore, Stanko Zloković, kazao je da je efikasna potrošnja energije i rproaktivno upravljanje imperativ, ne samo za Crnu Goru, nego i za države EU.
"Uz očuvanje životne sredine i mudro upravljanje resursima, energetska efikasnost predstavlja najpogodniji i najbrži način da se postignu postavljeni ciljevi ublažavanja klimatskih promjena, obezbjeđivanja sigurnosti snabdijevanja energijom i postizanja održivog ekonomskog rasta", naveo je Zloković.
Bonus video:
