"NIJE BILO LAKO"

Kostić: Crnogorska ekonomija uspjela da se održi u "cunamiju ekonomske krize"

Kostić je rekao da svjetska kriza generirana u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ne pada u zaborav
99 pregleda 10 komentar(a)
vasilije kostić, Foto: Arhiva Vijesti
vasilije kostić, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 13.02.2019. 19:08h

Crnogorska ekonomija uspjela je da se održi u naletu ekonomske krize, iako su njene posljedice i dalje prisutne i opterećuju oporavak evropske privrede, ocijenio je ekonomski analitičar, Vasilije Kostić.

Kostić je rekao da se danas, nakon sedam godina od izbijanja ekonomske krize, za crnogorsku ekonomiju primarno može reći da je uspjela da se održi u „cunamiju ekonomske krize“.

“To ni najmanje nije bilo lako, naročito ako se ima u vidu da tom plimnom talasu nijesu odoljele mnogo razvijenije i snažnije ekonomije. Ipak, ja se ne bih usudio da kažem kako je ta „bitka“ i konačno dobijena, jer bi to značilo da je kriza prošla”, rekao je Kostić agenciji Mina-business.

Njene posljedice, kako je dodao, još su prisutne i opterećuju evropsku ekonomiju, odnosno njen oporavak koji je iz tog razloga još slab.

“Dokle god bude tako, a nema naznaka da bi se to drastično promijenilo u skorijem periodu i crnogorska ekonomija će voditi svoju bitku za oporavak, uprkos tome što trenutni rast koji bilježi može sugerisati optimističniju perspektivu”, saopštio je Kostić.

Stečaj američke investicione banke Lehman Brothers, koji je izazvao jednu od najvećih svjetskih finansijskih i ekonomskih kriza, proglašen je prije sedam godina.

Od propasti banke Limen Braders, 15. septembra 2008. godine, do danas vlade mnogih zemalja su izdvojile velike sume novca, kako bi spriječile lančanu reakciju na svjetskom tržištu kapitala.

Kostić je rekao da svjetska kriza generirana u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ne pada u zaborav.

“Ona je prisutna u glavama i više nego što bi se moglo pretpostaviti. U prilog tome govori i šangajski pad koji sugerira da će svako značajnije pomjeranje na finansijskim tržištima širom svijeta u budućnosti biti percipiran kao početak moguće krize i izazivati izvjestan stepen panike i sveopšte zabrinutosti globalizovane ekonomije”, kazao je Kostić.

On je dodao da nije riječ o tome da li se radi o kineskoj, američkoj ili nekoj drugoj krizi, već o tome da su svjetska finansijska tržišta postala hiperosjetljiva pod uticajem iskustava teške krize i da u svakom značajnijem gubitku vide mogući nagovještaj krize.

“Jedanput to može da rezultira njenim samoostvarenjem”, poručio je Kostić.

Kostić je rekao da je konkurentnost ekonomije jedina efikasna zaštita od potresa svake vrste.

“Ukoliko ste produktivni odnosno konkurentni utoliko su vaše šanse značajnije. U takvom stanju stvari ni privredni padovi nijesu sa drastičnim posljedicama, jer zbog vitalnosti ekonomije ne traju dugo”, zaključio je Kostić.