Sporazum o državnoj granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine (BiH), koji bi trebalo da bude parafiran krajem avgusta, biće pozitivan signal i svojevrsni poziv potencijalnim investitorima da ulažu, ocijenio je bosansko-hercegovački ambasador u Podgorici, Đorđe Latinović.
On naglašava da je riječ o prvom dogovoru koji su dvije države bivše Jugoslavije postigle samostalno, bez međunarodnog posredovanja i političkog pritiska, što mu daje na značaju.
„Potpisivanje ugovora o državnoj granici svakako će biti podsticaj međunarodnim finansijskim institucijama i kompanijama za nova ulaganja, koja bi, između ostalog, mogla da budu iskorišćena i za rekonstrukciju magistralnog puta Sarajevo - Podgorica preko Foče i Šćepan Polja“, rekao je Latinović za beogradski Danas.
To je, kako smatra, veoma važno pitanje imajući u vidu da je poseban limitirajući faktor u ekonomskim odnosima dvije države loša saobraćajna infrastruktura, koja otežava promet i obje zemlje čini nekonkurentnim na širem tržištu.
Iako u lošem stanju, put Podgorica - Sarajevo je dosta frekventan - tom magistralom godišnje prođe oko pola miliona putnika i oko 200 hiljada vozila. Ova saobraćajnica duga je 230 kilometara, od čega je 30 kilometara u Crnoj Gori (od Plužina do graničnog prelaza Šćepan Polje) izuzetno rizično, dok je u veoma lošem stanju i oko 20 kilometara puta u BiH, od Šćepan Polja do Foče, pa su saobraćajne nesreće na ovim dionicama česte.
Odgovarajući na pitanje šta će biti sa izgradnjom pruga Nikšić - Čapljina, koja se kao i rekonstrukcija puta preko Šćepan Polja i Foče već decenijama najavljuje i odlaže, Latinović je podsjetio da je ova pruga posebno važna za BiH jer je povezuje sa Lukom Bar i omogućava brži izvoz robe.
„Studija isplativosti za prugu Nikšić - Čapljina je urađena. BiH ima problema sa održavanjem postojećih željezničkih pruga tako da izgradnja novih zahtijeva velika sredstva koja BiH sama ne može obezbijediti. Vjerujem da će ovaj projekat biti završen u skorijoj budućnosti. Nadam se, takođe, da će zajedničkim angažovanjem dvije države od međunarodnih finansijskih institucija biti obezbjeđena neophodna sredstva za njen završetak“, kazao je Latinović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora spada u red rijetkih zemalja sa kojima BiH ostvaruje konstantno visok suficit u trgovinskoj razmjeni.
"Za šest mjeseci ove godine Crna Gora je je uvezla iz BiH robe u vrijednosti od 60,5 miliona eura, dok vrijednost izvoza u BiH premašuje 17,7 miliona eura. U robnoj razmjeni dominiraju neorganska hemija, gvožđe i čelik, mliječni proizvodi, meso i mesne prerađevine, farmaceutski proizvodi, duvan, koža, alkoholna pića", naveo je Latinović.
Pregovori na razgraničenju, utvrđivanju državne granice i pripremama za zaključivanje međunarodnog ugovora o državnoj granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, početi su u oktobru 2008, a završeni u maju prošle godine.
Na završnom sastanku komisija za granicu Crne Gore i BiH, održanom 26. i 27. maja prošle godine u Sarajevu, usaglašena su i parafirana (verifikovana) sva granična dokumenta i to Ugovor o državnoj granici između dvije zemlje, Tekstualni opis protezanja državne granice i Topografska karta razmjera 1:25000 sa ucrtanom graničnom linijom.
Cjelokupna državna granica ucrtana je na 19 topografskih karata, prema važećim podacima u katastru, sa spiskom koordinata svih prelomnih tačaka, od tromeđe Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije na sjevernom dijelu, do tromeđe Crne Gore, BiH i Hrvatske na južnom dijelu.
Bonus video:
