CBCG: Crna Gora neće značajnije osjetiti posljedice grčke krize

IZ CBCG je navedeno da bi najbolji scenario bio da Grci na referendumu prihvate predlog međunarodnih kreditora jer će šteta po Grčku i ostale zemlje biti manja
64 pregleda 3 komentar(a)
Ažurirano: 30.06.2015. 11:06h

Centralna banka (CBCG) saopštila je da Crna Gora spada u grupu zemalja koja neće značajnije osjetiti posljedice grčke krize što pokazuju domaće i međunarodne analize.

"Procjene ukazuju da direktnog efekta gotovo da neće ni biti, jer crnogorski bankarski sistem nije povezan sa grčkim dok je izvoz Crne Gore u Grčku zanemarljiv (prošle godine je iznosio svega 295.000 eura, što je manje od jednog promila ukupnog izvoza),kao i grčke strane direktne investicije u Crnu Goru (prošle godine su iznosile 234.000 evra, što je manje od jednog promila neto priliva SDI)", objašnjeno je iz Centralne banke (CBCG)

Iz vrhovne monetarne institucije navode da se ne mogu isključiti indirektni efekti, te da se negativni indirektni efekti mogu manifestovati kroz negativan uticaj grčke krize na neke od naših partnera (zemlje EU i regiona) koje su u većoj mjeri povezane sa Grčkom, odnosno njihovo prelivanje kroz eksterne odnose sa ovim zemljama.

Pozitivni indirektni efekti su mogući, jer će vjerovatno jedan broj turista zbog nestabilnosti odustati od putovanja u Grčku, čime se otvara mogućnost za privlačenje više turista u Crnu Goru.

"Kada su u pitanju procjene uticaja Grčke krize na EU, većina prognoza ukazuje da neće biti većih dugoročnih negativnih posljedica po EU kao cijelinu, već se više očekuju kratoročne negativne posljedice po EU. Ipak, ta nestabilnost će sigurno imati određene posljedice u vidu smanjenog interesovanja investitora za EU, a moguće je i određeno slabljenje eura zbog neizvjesnosti oko statusa Grčke u eurozonu", navode iz CBCG.

Kako se dodaje, slabljenje valute ne mora da bude apriori negativno po zemlje članice jer ono povećava konkurentnost izvoznika, a pojedine zemlje koje su izloženije prema Grčkoj (one u kojima su filijale grčkih banaka važan dio njihovih finansijskih sistema i tržišta) mogu se suočiti i sa većim negativnim uticajem. Iz CBCG objašnjavaju da treba očekivati nestabilnosti i kolebanja na evropskim berzama u narednom periodui smanjeni interes stranih investitora za kupovinu evropskih hartija od vrijednosti.

CBCG objašnjava da će posljedice grčkog referenduma biti velike bez obzira na njegov ishod. Posljedice su produbljavanje recesije, fiskalne nestabilnosti, pada nivoa životnog standarda, bjekstva investitora i kapitala, smanjenja broja turista, kao i finansijske nestabilnosti.

"Naročito su ugrožene banke koje zbog masovnog odliva depozita nijesu ni otvorene 29. juna (očekuje se da neće biti otvorene do referenduma), nakon odluke Evropske centralne banke (ECB) da do daljnjeg zamrzne progam pomoći grčkim bankama koje su veliki odliv depozita iz prethodnog perioda pokrivale kreditima ECB. Najavljeno je i zatvaranje grčke berze", kazali su u CBCG.

Iz vrhovne monetarne institucije su kazali da izlazak Grčke iz eurozone nije jednostavan jer jednostrani izlazak iz unije stupa na snagu tek dvije godine nakon donošenja te odluke i da je malo vjerovatno da bi Grčka dobrovoljno napustila erurozonu jer bi to još više produbilo njenu krizu.

"Evenutalno uvođenje drahme bi vodilo njenoj značajnoj devalvaciji u odnosu na euro što bi dodatno smanjilo realne plate i penzije. Uz to, spoljni dugovi Grčke bi ostali u eurima, a prihodi bi bili u drahmama što bi još više otežalo svaku buduću otplatu dugova. Ako na referendumu ne bude prihvaćen predlog međunarodnih kreditora ne treba isključiti scenario masovnog odliva depozita iz banaka i bjekstva kapitala iz zemlje i da Grčka zbog nedovoljne količine novca u opticaju bude prinuđena da se sama obrati zemljama članicama eurozone za izlazak iz krize", rekli su u CBCG.

Navedeno je da bi najbolji scenario bio da Grci na referendumu prihvate predlog međunarodnih kreditora jer će šteta po Grčku i ostale zemlje biti manja.

To bi značilo priliv sredstava za otplatu dugova, reaktiviranje kreditnih linija ECB prema grčkim bankama i smanjenje neizvjesnosti na međunarodnim finansijskim tržištima. CBCG dodaje da Ankete koje su objavljene ukazuju da je u ovom trenutku većina Grka za prihvatanje predloga međunarodnih kreditora u odnosu na protivnike uz veliki broj još uvijek neopredijeljenih, al i da ih treba uzeti sa rezervom.

Bonus video: