POTREBNA OZBILJNA ANALIZA TROŠKOVA

Rupa od 306 miliona znak za uzbunu

Preispitati izgubljene sudske sporove jer postoje sumnje u zloupotrebe i namjerno stvaranje uslova za tužbe protiv države, poziva Pejović
111 pregleda 7 komentar(a)
Vlada Crne Gore, Foto: Gov.me
Vlada Crne Gore, Foto: Gov.me
Ažurirano: 11.06.2015. 19:42h

To što je došlo do velikog povećanja iznosa novca koji je nedostajao državnoj kasi prošle godine znači da treba uraditi ozbiljnu analizu vanrednih izdataka, najprije sudskih rješenja, smatra ekonomski analitičar Zarija Pejović.

U predlogu završnog računa državnog budžeta za 2014. godinu, kojeg je Vlada usvojila prošle sedmice, navedeno je da je za državne troškove umjesto planiranog manjka od 241 miliona nedostajalo čak 547 miliona, odnosno rupa je bila veća za čak 306 miliona eura.

Manjak je povećan zbog vanredne otplate duga, naplate garancije, povećanja sudskih troškova,... Plaćanje za izgubljene sudske sporove poreske obveznike je koštalo 15,4 miliona eura.

“Starješine državnih organa treba da razvijaju partnerske odnose sa licima sa kojima zaključuju obligacione odnose kako bi se izbjegle tužbe. Nameće se pitanje da li postoje zloupotrebe u smislu namjernog stvaranja uslova za podnošenje tužbi protiv državnih organa”, ocijenio je Pejović.

On je naveo da i izvještaji Državne revizorske institucije pokazuju da nije postojala adekvatna procjena kreditnog rizika, što je i razlog realizacije garancija na teret javnih finansija.

Ministarstvo finansija smatra da se ne može govoriti o lošem planiranju budžeta zbog toga što je za 306 miliona eura uvećan iznos novca koji je budžetu nedostajao prošle godine, već” o poštovanju Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.” Objašnjavaju da “im zakon omogućava da otplaćuju dug do visine raspoloživog novca, a sve sa ciljem pravovremenog izmirenja svih obaveza po osnovu zaduženja”.

Zbog projektovanog deficita od 69,55 miliona i planirane otplate duga od 171,43 miliona nedostajuća sredstva su bila planirana u iznosu od 240,98 milliona ali su na kraju iznosila 547 miliona. Otplata duga je na kraju umjesto 171,3 miliona iznosila 514,5 miliona.

“Ali, u 2014. godini otplata duga je veća za 262,63 miliona što je u skladu sa članom 60 zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Po tom članu 'Vlada ima neograničeno ovlašćenje da kamate i glavnice po osnovu duga države i garancija koje daje država, u skladu sa ovim zakonom, isplaćuje iz sredstava koja se vode na konsolidovanom računu trezora, u skladu sa uslovima i rokovima koje je ugovorila Vlada'. Projektovani deficit se povećao za 37,56 miliona što je zajedno sa povećanjem depozita od 5,35 miliona uslovilo povećanje nedostajućeg novca za 306 miliona”, objasnili su u ministarstvu.

Predlog zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu pokazao je da izdvajanja za kamate na uzete kredite nastavljaju da rastu. Po tom osnovu je tada izdvojeno 75,5 miliona eura što, je 5,5 miliona više nego 2013. godine. U odnosu na plan za 2014. godinu kamate su uvećane za 20,3 miliona sa 55,2 miliona eura.

Državu su prošle godine garancije za tuđe kredite koštale 15,2 miliona (dva mosta Milenijum), iako je planirana stavka za ove troškove bila nula.

Kratka rasprava u Skupštini, treba da se uključe svi odbori

Pejović je kazao da je u periodu kada javni dug prelazi nivo od 60 odsto BDP-a potrebno racionalno pristupiti potrošnji, ali i da je potrebno produžiti period usvajanja predloga budžeta u parlamentu koji se sada svodi na nekoliko sjednica odbora za ekonomiju i jednom plenarnom sjednicom.

“U evropskim parlamentima proces usvajanja budžeta traje znatno duže. Predlažem da ministri u okviru limita zadatih od Ministarstva finansija obrazlažu svoje budžete u matičnim odborima. Isto tako i kada se usvaja završni račun treba na matičnim odborima da se vrši analiza ostvarene potrošnje. Tako bi se svi odbori uključili u donošenje budžeta, ne samo odbor za ekonomiju”, kazao je Pejović.

Samo za kamate plaćeno 75 umjesto 55 miliona, iz Ministarstva kažu da će one sada biti niže

Pejović je kazao da su sve veća izdvajanja iz budžeta za kamate po osnovu starih dugovanja pokazatelj koliki rizik nose male ekonomije sa nerazvijenom proizvodnjom i koje zavise od priliva stranih direktnih investicija.

Iznos za kamate prošle godine je iznosio 75,8 miliona, a planirani iznos bio je za 20,3 miliona manji.

„Kamate rastu jer raste dug u apsolutnom iznosu, bez obzira što Ministarstvo finansija uspijeva da se jeftinije zaduži nego što je to bio slučaj prije nekoliko godina”, naglasio je Pejović.

U Ministarstvu finansija su kazali da u situaciji kada raste zaduženje i troškovi po osnovu kamata rastu u nominalnom iznosu, ali da su troškovi po jedinici zaduženja niži što je vidljivo i iz predloga Zakona o završnom računu budžeta za 2014. godinu.

“To je trend i u dosadašnj- em dijelu ove godine, jer smo uspjeli da nova zaduženja realizujemo po značajno nižim kamatnim stopama u odnosu na prethodni period. Prošle godine je realizovana emisija obveznica, po kamatnoj stopi od 5.375 odsto, dok su u prethodnim godinama bile i iznad sedam odsto”, kazali su iz Ministarstva.