Američka agencija Standard & Poor’s (S&P) potvrdila je aktuelni kreditni rejting Crne Gore B+/B, uz stabilne prognoze, saopšteno je “Vijestima” iz te bonitetne kuće.
S&P vjeruje da će započeta gradnja autoputa Smokovac-Mateševo, uz energetske i turističke projekte, dati doprinos rastu ekonomije u narednih pet godina. S druge strane očekuju rast javnog duga i to za 3,2 odsto u ovoj i prosječno 3,5 odsto u svakoj narednoj godini do 2018, kada će, prema prognozama S&P-a, dostići nivo od 73 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Ono što bi omelo ekonomski rast, prema analitičarima S&P-a, je moguće odlaganje velikih infrastrukturnih projekata ili ako recesija u Rusiji dovede do većeg pada broja gostiju sa tog tržišta.
“Situacija u crnogorskoj ekonomiji je slična, kao i u ostalim zemljama regiona. Dok zemlja i dalje ima dobre prilike za rast, posebno zbog najavljenih stranih direktnih investicija, situacija u javnim finansijama zahtijeva mnogo opreza”, kazao je za “Vijesti” analitičar S&P-a Feliks Vinekens.
On je kazao da veliki infrastrukturni projekti, kao što je gradnja autoputa, predstavljaju opterećenje na javne finansije, te da je nivo javnog duga već relativno visok.
“Tržišni uslovi su povoljni u ovom momentu i zemlje regiona, pa i Crna Gora, i dalje uživaju u niskim kamatnim stopama na obveznice. Međutim, pooštravanjem monetarne politike Sjedinjenih Američkih Država, ovi trendovi mogu biti preokrenuti u bliskoj budućnosti, što bi se negativno odrazilo na dug”, naveo je Vinekens.
Koje su najkritičnije tačke crnogorske i ekonomija regiona, kada je kreditni rejting u pitanju?
Postoje tri kritične tačke koje su zajedničke svim vašim zemljama. Prvo, stanje javnih finansija može biti najranjivije. Sa velikim infrastrukturnim potrebama i opterećenjem rasta javnog duga, ukupna fiskalna politika mora biti pažljivo praćena. Drugo, slabost institucija i korupcija i dalje je problem regiona, ali tu može pomoći proces pridruživanja Evropskoj uniji i odlučna politička volja. Posljednje, visok udio loših kredita nastavlja da opterećuje bilanse banaka i usporava kreditni rast. Pozitivna strana svega je što Crna Gora, kao i ostale zemlje regiona, i dalje ostaju veoma atraktivne za priliv stranih direktnih investicija, posebno u turističkom sektoru, što daje nadu za dobre prognoze rasta.
Na koji način utvrđivanje kreditnog rejtinga agencija poput S&P-a može uticati na dalje ekonomsko-finansijske trendove zemalja u razvoju?
Kreditne ocjene odnose se na kreditnu sposobnost zajmoprimca, bez obzira na to da li je konkretno tržište razvijeno ili je još u razvoju. Standard & Poor’s obezbjeđuje uporedive ocjene za 129 subjekata širom svijeta, tako da je “B+” rejting u stranoj valuti u Evropi jednak istoj ocjeni za zemlje u Aziji, Africi ili Americi. U principu, kreditni rejting je namijenjen za pomoć i zajmoprimcu i zajmodavcu i olakšava proces zaduživanja ali i prevazilazi jaz između dvije strane.
Prema sadašnjim parametrima, u kom smjeru ide kreditni rejting Crne Gore?
Vjerujemo da će u narednih 12 mjeseci sadašnji rejting biti stabilan. Vidimo više pozitivnih trendova, ako projekat autoputa i ostali investicioni projekti daju veći podsticaj ekonomskom rastu od onoga kojeg mi predviđamo. Ako gradnja autoputa bude skuplja nego što je planirano ili ako budžetski deficit, iz nekih razloga, poput predizborne potrošnje, poraste, prognoze bi mogle biti promijenjene u negativne.
Crnogorski javni dug je prethodnih godina oštro povećan. Koliko projekti koje ste pomenuli, prije svega gradnja autoputa, mogu ugroziti javne finansije i ukupnu makroekonomsku situaciju?
Postoje dvije strane “novčića”. U jednu ruku, gradnja autoputa će stimulisati ekonomiju i imati pozitivan uticaj na rast, iako je u ovom trenutku teško precizno procijeniti u kojoj mjeri. S druge strane, projekat će povećati deficit i značajno uvećati nivo javnog duga, što brzo može postati izazov za tako malu ekonomiju. Dobro je dok su uslovi na tržištu povoljni i dok zemlja može da se zaduži po nižim kamatnim stopama kao što je nedavno emitovanje euroobveznica od 500 miliona eura. To može da se promijeni i da poveća troškove refinansiranja.
Generalno, koji bi bio vaš savjet crnogorskoj Vladi u cilju održavanja makroekonomske stabilnosti i privlačenja novih stranih investicija?
Politika S&P-a nije da daje savjete i preporuke zemljama. Ono što mogu da kažem jeste da smo uvjereni u privlačnost Crne Gore za strane direktne investicije i vjerujemo da tu snagu odražava i njen kreditni rejting. Finansiranje velikih infrastrukturnih projekata iz oblasti turizma i energetike iz stranih direktnih investicija obezbijedilo bi vjetar u jedra crnogorske ekonomije u godinama pred nama.
Deficit duplo veći od dozvoljenog
Iako smatraju da će gradnja autoputa podstaći ukupnu ekonomiju, analitičari S&P-a prognoziraju da će taj projekat snažno opteretiti postojeći javni dug i budžet u narednih pet godina.
"Očekujemo da će državni deficit premašiti 6 odsto BDP-a u ovoj godini, dok će u 2018. pasti na oko 4 odsto, prateći poresku reformu i napore države da suzbije sivu ekonomiju”, navodi se u izvještaju i ističe opasnost da bi redovni parlamentarni izbori u 2016. mogli da utiču na popuštanje fiskalne politike. Ako državni deficit premaši 6 odsto Vlada mora uraditi sanacioni plan budžeta koji može da predviđa dodatne uštede ili povećavanje dažbina. Prema Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti te mjere su nužne ako deficit bude veći od tri odsto ili javni dug preko 60 odsto BDP- a.
U izvještaju se ističe da su crnogorske kompanije suočene sa skupim kreditima zbog visokih kamata. Oni očekuju da bi najavljeni ulazak tri nove banke to mogao da preokrene. Prognozira se da udio direktnih stranih investicija u narednih pet godina ostane na nivou od oko 11 odsto BDP-a.
Bonus video:
