270,5 MILIONA NA RASPOLAGANJU

GA: Novac iz IPA fonda ne znači puno ako se ne iskoristi na pravi način

Prema riječima Hadžibegović, da bi se uopšte procijenilo na koji je način Crna Gora raspolagala novcem i da li ga je dovoljno „povučeno“ iz IPA fondova, neophodno je, prije svega, pogledati postavljene ciljeve i postignute rezultate
204 pregleda 0 komentar(a)
Ajša Hadžibegović, Foto: European Youth Summit/Facebook
Ajša Hadžibegović, Foto: European Youth Summit/Facebook
Ažurirano: 16.05.2015. 12:18h

Crnoj Gori 270 miliona eura iz IPA fonda ne mora značiti puno, ako ne budu realizovane pripremne aktivnosti koje će omogućiti da opštine imaju kapaciteta da taj novac stave u funkciju na pravi način, smatra Ajša Hadžibegović iz Građanske alijanse. Crna Gora je, kada je u pitanju IPA 2, dobila u startu povećanje od deset odsto, tako da će sada imati 270,5 miliona eura, koliko je na raspolaganju do 2020. godine. Prema riječima Hadžibegović, da bi se uopšte procijenilo na koji je način Crna Gora raspolagala novcem i da li ga je dovoljno „povučeno“ iz IPA fondova, neophodno je, prije svega, pogledati postavljene ciljeve i postignute rezultate. „U principu nam jako malo znači statistički podatak koliko je novca povučeno ako ga nijesmo uporedili sa onim šta smo htjeli da postignemo i šta smo postigli zahvaljujući tim fondovima“, rekla je Hadžibegović agenciji MINA. A, nažalost, kako je dodala, ta vrsta vizije i dugoročnog planiranja fali na svima nivoima vlasti u Crnoj Gori. „Zato, recimo, i novi Okvirni sporazum za IPA II i 270 miliona eura nam mogu, a i ne moraju značiti puno, ako ne budu realizovane i iskoordinisane pripremne aktivnosti koje će omogućiti da relevantne institucije, a posebno opštine, imaju dovoljno kapaciteta da ta sredstva planiraju, povuku i stave u funkciju na pravi način“, rekla je Hadžibegović. Kako je navela, za takvo planiranje, za izgradnju potrebnih kapaciteta, za kvalitetnu implementaciju posebno je važno osvjestiti gdje nam koji resursi leže. „I u skladu sa tim značajno unaprijediti komunikaciju sa građanima i civilnim sektorom, akademskom zajednicom, realnim sektorom“. Sa druge strane, kazala je Hadžibegović, veliki problem je neefikasna međusektorska komunikacija i komunikacija između različitih nivoa vlasti. „Pa fali planiranje koje je zasnovano na realnim i prioritetnim potrebama građana, te planiranje koje podrazumjeva udruživanje i saradnju različitih sektora umjesto prebacivanja nadležnosti“, dodala je ona.

Hadžibegović smatra da, za zemlju koja je u ovoj fazi evropskih integracija, kvalitet informacija kojima se barata u javnosti može i mora biti mnogo veći. „Vrijeme je da se odmakne od floskula kako sa Evropskom unijom (EU) dolazi bolji standard života i kvalitetnije ispunjenje ljudskih prava i da se počne konkretno baratati podacima, informacijama, analizama o mogućnostima i načinima, o planovima i preduzetim mjerama kako da to sami postignemo pod okriljem EU“, saopštila je ona. Onda bismo, zaključila je Hadžibegović, lako došli do procjena koji dio kreditnog zaduživanja ili nametanja novih poreza građanima možemo da izbjegnemo ako efikasnije isplaniramo korišćenje dostupnih fondova.