Kreditni registar Centralne banke (CBCG ) i dalje ne sadrži podatke koji su potrebni za sagledavanje ukupnog zaduženja građana, a u koja se ubrajaju dugovanja za kredite, struju, komunalne usluge, poreze, dugovanja lizing kompanijama…
Iz vrhovne monetarne institucije objašnjavaju da se dostavljanje tih podataka zasniva na principu dobrovoljnonosti, te da su pregovarali sa crnogorskim lizing kompanijama i mobilnim operaterima o sklapanju ugovora kako bi se njihovi podaci unijeli u registar, ali do konačnog dogovora nije došlo.
Odlukom o kreditnom registru, koja je donesena prije skoro četiri godine, definisano je da se ta dugovanja mogu uvrstiti u registar da bi se sagledalo ukupno zauženje pojedinca.
Prema zakonu banke, mikrofinansijske instiucije (MFI) i Investiciono-razvojni fond su obavezni da redovno dostavljaju podatke o zaduženjima klijenata CBCG. Registar je formiran 2005. godine, ali je CBCG tek 2008. godine omogućila bankama da koriste njegov sadržaj u procedurama za odobravanje kredita.
Tako je i zbog zakona o zaštiti podataka o ličnosti, ukazao je Bulatović
“Potpisivanje ugovora sa ostalim subjektima se zasniva na dobrovoljnosti i obostranom interesu. Dobrovoljnosti u smislu što CBCG nije njihov regulator pa oni nemaju zakonsku obavezu dostavljanja i korišćenja podataka kojima CBCG raspolaže. Moguće prepreke tim subjektima mogu biti dodatna ulaganja u opremu i nove projekte, kao i odredbe zakona o zaštiti podataka o ličnosti na osnovu kojih postoji mogućnost da se prikupljanje podataka o građanima od strane tih subjekata u pojedinim slučajevima može tretirati kao obrada podataka o ličnosti koja je nesrazmjerna svrsi za koju se prikupljaju. To zakonom nije dozvoljeno”, objasnio je direktor sektora za kontrolu banaka CBCG Darko Bulatović.
Bulatović navodi da su razgovarali sa Telekomom i lizing kompanijama o uslovima korišćenja podataka iz kreditnog registra, ali ugovor do sada nije sklopljen.
“Razloge treba tražiti u ostvarenju preduslova koje Telekom mora obezbijediti sa aspekta ispunjenosti obaveza koje proističu iz ostalih sistemskih zakona. Potrebna je pismena saglasnost osoba čiji bi se podaci uključili u kreditni registar, jer je to jedan od uslova za korišćenje njegovih pojedinih podataka. Razgovarali smo i sa lizing kompanijama, ali ugovori nijesu potpisani. To iz razloga što nije postojalo interesovanje svih lizing kompanija, ili su postojale prepreke koje same kompanije ne mogu u ovom trenutku prevazići iz određenih razloga koji su u njihovoj ingerenciji”, istakao je Bulatović.
On trvdi da CBCG nije ničim doprinijela nepristupanju ovih kompanija kreditnom registru, niti je na bilo koji način smetnja pristupanju. CBCG je ranije incirala da se uvedu zakonska rješenja kojima bi se faktoring i lizing kompanije obavezale da dostavljaju podatke o poslovanju, koji uključuju i dugovanja klijenata.
Na pitanje dokle se stiglo sa tom inicijativom, Bulatović je kazao da te kompanije nijesu pod njihovom nadležnošću, a ako bi se CBCG povjerio nadzor nad njima, stvorile bi se zakonske pretpostavke za uključivanje podataka o zaduženosti njihovih klijenata u kreditni registar.
“Kada su u pitanju poslovi lizinga, prema informacijama kojima raspolažemo, Ministarstvo finansija je pokrenulo zakonodavne aktivnosti za uređivanje poslovanja lizing kompanija”, kazao je Bulatović.
Objasnio je da ako bi se sklopili ugovori sa nefinasijskim institucijama, ti podaci bi činili posebnu bazu u odnosu na one koje dostavljaju finansijske institucije (banke, MFI I IRF).
“Kreiranjem izvještaja sa kombinacijom podataka iz dvije odvojene baze, bilo bi moguće potpunije sagledavanje ukupnih zaduženja pojedinih lica”, zaključio je Bulatović.
Svjetska banka sumnja da banke ne dostavljaju izvještaje o svim kreditima
Bulatović je rekao da CBCG u kontinuitetu radi na unapređenju kreditnog registra i da su tačnost i ažurnost podataka koje banke, MFi i IRF dostavljaju na visokom nivou. Navodi da su nedostaci koji postoje rezultat sporadičnih grešaka koje ne utiču na kvalitet i pouzdanost podataka.
Svjetska banka (SB) je prošle godine u svom dokumentu „Zaostala dugovanja u privatnom i javnom sektoru u Crnoj Gori“ ocijenila da kreditni registar CBCG ima nedostatke, jer postoji sumnja da banke ne dostavljaju izvještaje o svim kreditima, da se izvještaji sporo ažuriraju i ne identifikuju banku koja je odobrila kredit.
Bulatović je podsjetio da CBCG godinama učestvuje u projektu SB "Doing Business" zajedno sa 189 drugih zemalja u vezi procjene funkcionisanja registra kreditnih zaduženja. On je naveo da je kroz set od 11 indikatora koji se publikuju u godišnjem Doing Business izvještaju Crna Gora u posljednjem prošlogodišnjem rangirana na peto mjesto u regionu Evrope i Centralne Azije, odnosno na 36. mjesto u svijetu od 189 zemalja. Godinu ranije bila je na 42 poziciji. Dodao je da redovno izvještavaju o funkcionisanju registra u procesu pridruživanja EU, kao i da do sada nema primjedbi na način njegovog rada i kvaliteta.
Bonus video:
