Ivančević: Odložiti primjenu člana Zakona o strancima

On smatra da nadležni treba da pomognu predstavnicima turističke privrede kada je u pitanju kadrovska politika
69 pregleda 7 komentar(a)
Dragan Ivančević, Foto: Arhiva "Vijesti"
Dragan Ivančević, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 06.04.2015. 13:37h

Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore (PKCG) predložio je da se odloži primjena člana Zakona o strancima, koji se odnosi na pribavljanje prethodne potvrde od Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG) kao uslov njihovog angažovanja.

Predsjednik Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva, Dragan Ivančević, kazao je da predstavnici turističke privrede nemaju ništa protiv Zakona, ali smatraju da bi njegova primjena u ovoj godini napravila velike probleme.

“Prije svega turistička sezona je već počela. Nedovoljno vremena i neprilagođen nastavni i školski sistem Crne Gore, koji nije u mogućnosti da napravi dovoljan broj pripremljenih radnika za vještine koje su potrebne za određene grane turizma, onemogućava normalno poslovanje i obezbjeđivanje kadra za naše kompanije“, kazao je Ivančević na sjednici Odbora Udruženja.

On je objasnio da turistički radnici ne traže poništenje Zakona ili njegovo stavljanje ad acta, već samo da se prolongira primjena navedenog člana do naredne godine, kako bi se na vrijeme pripremili.

„To je nešto što izaziva problem vezano za obezbjeđivanje dovoljnog broja kvalitetnog stručnog kadra“, ocijenio je Ivančević.

On smatra da nadležni treba da pomognu predstavnicima turističke privrede kada je u pitanju kadrovska politika.

Cilj je, kako je naveo, da taj zakon ne stvori haos i ne bude limit u ostvarivanju neophodnog kvaliteta.

Ivančević je rekao da se Odbor Udruženja turizma i ugostiteljstva zalagao za dvije vrijednosti i to da se u Crnoj Gori omogući i stvori ambijent u kojem će se zapošljavati, u prioritetu, crnogorski građani, kao i da se kupuje domaće.

Željko Andrić iz Instituta „Simo Milošević“ saopštio je da su se turistički radnici uvijek zalagali da po pitanju zapošljavanja traže rješenja na domaćem tržištu, prije nego bilo šta drugo.

„Odgovorno tvrdim da smo kontaktirali sve biroe rada na teritoriji Crne Gore i da nijesmo bili u mogućnosti uvijek da nađemo dovoljan broj radne snage, posebno, na primjer, spremačica, kao kadra koji je neophodan za funkcnisanje preduzeća“, kazao je Andrić.

On je pitao da li je prilikom donošenja Zakona vođena rasprava sa turističkim radnicima i ljudima iz turističke privrede.

Ivančević je rekao da Odbor Udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG nije kontaktiran niti je učestvovao u koncipiranju predloga Zakona.

Izvršni direktor Hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Mimoza Tivat, Marko Petričević, kazao je da je tom odredbom zakona otežano poslovanje i reakcija na ovu sezonu.

„Velika je muka naći dobrog i kvalitetnog radnika u sezoni“, ocijenio je Petričević.

Odbor Udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG uputio je danas apel odnosno protest prema svima koji nemaju sluha za stvaranje dobrog ambijenta u kojem će Crna Gora biti interesantno podneblje za svjetske investitore.

Odbor je odnio zaključak u kojem se navodi da protestuju protiv svih koji degradiraju, unižavaju ili stvaraju loš ambijent za animaciju investitora kada je u pitanju crnogorski turizam.

Na sjednici Odbora Udruženja bilo je riječi o stvorenom ambijentu, u kojem je Royal grupa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) odustala od više stotina miliona EUR investicija, odnosno od projekta Kraljičina plaža.

Ivančević je kazao da turistički privrednici moraju da se bune ako je postojao neki investitor ko je htio na legalan način da uloži novac u crnogorski turizam, a da je sa druge strane postojao neko u institucijama u Crnoj Gori ko je svojim činjenjem ili nečinjenjem doprinio da se destimuliše takva investicija.

Na sjednici Odbora Udruženja bilo je riječi o razvoju zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, kroz formiranje i početak rada prvog klastera.

Izvršni direktor prvog klastera zdravstvenog turizma, Vasilije Stijepović, kazao je da taj sprecifični segment turizma u regionu i na globalnom nivou bilježi rast.

„Očekivani rast tržišta se procjenjuje da ide do 25 odsto godišnje“, kazao je Stijepović.

Prema njegovim riječima, sve je manje klasičnih medicinskih zahtjeva u sklopu zdravstveniog turizma, a sve više onog elementa koji nudi unaprijeđenje zdravlja.

„Odlučili smo se za klaster, jer je prepoznat kao model udruživanja koji za određenu privrednu granu donosi benefit članicama i u tome smo uspjeli kroz formu podrške države“, kazao je Stijepović.

On je dodao da su pacijent kao turista i pacijent kao klijent, dvije formule.

„U službi zdravstvenog turizma vidimo koje su to grane gdje turisti traže najčešće usluge - od estetske hirurgije do dentalnog turizma, ortopedske, ali potenciramo welness i spa usluge“, kazao je Stijepović.

On je saopštio da je u februaru oformljen klaster zdravstvenog turizma kao udruženje.

„Klaster je osmišljen po jednom modalitetu koji prepoznaje ono što je kod nas vrlo aktuelno, prilagođeno našem potencijalu“, saopštio je Stijepović.

On je dodao da treba koristiti potencijale prije svega edukovanih ljudi koji će omogućiti da se upotpuni ponuda.

Andrić smatra da se u tom dijelu treba iskoristiti znanje Insitituta jer on, kako je naveo, nije pinonirski korak.

„Institut je nešto što traje dugo i uspijeva u uslovima kakvi su danas da proda svoje usluge zdravstva na zapadnom tržištu“, kazao je Andrić.

Državni sekretar za turizam, Predrag Jelušić je, govoreći o aktivnostima na pripremi ovogodišnje ljetnje turističke sezone, naveo da one podrazumijevaju unaprijeđenje putne infrastrukture, bolju snabdjevenosti električnom energijom i vodom, ubrzanje i pojednostavljene procedura koje se odnose na prelaz državne granice, poboljšanje kvaliteta usluga na plažama, suzbijanje sive ekonomije i povećanje bezbjednosti i sigurnosti gostiju.

„Brojne aktivnosti se realizuju na nivou lokalnih samouprava. Dosta je truda uloženo u omogućavanje funkcionisanja infrastrukture koje koriste turisti u toku sezone. Na osnovu podataka koje imamo samo u dijelu primorskih opština, možemo konstatovati da je budžet koji će biti utrošen za pripremu prvenstveno u infrastrukturnim projektima za ovu sezonu nešto više od 13 miliona EUR“, kazao je Jelušić.

On je naveo da će za pripremu cjelokupne ljetnje sezone biti utrošeno oko 30 miliona eura.

Turistička inspekcija će, kako je kazao, ove godine sprovoditi mjere koje će se prvenstveno odnositi na suzbijanje sive ekonomije i stvaranje boljeg ambijenta za one koji posluju u legalnim tokovima.

„Biće i kontrole smještaja i kvaliteta pružanja ugostiteljskih usluga u onim objektima koji su registrovani za to. Akcenat će biti na djelatnostima koje su atraktivne za turiste“, rekao je Jelušić.

Ivančević je ocijenio da će ovogodišnja sezona biti jako teška.

Bonus video: