SPOR CEZAPA I HYPO ALPE ADRIA BANKE

Saslušani zaposleni u Hypo banci koji su podigli sporne kredite

Bošković je na ročištu saslušala svjedoka Tarika Telaćevića, diplomiranog ekonomistu, koji je radio u HAAB-u od 2006. do prošle godine, kada je dao ostavku
262 pregleda 1 komentar(a)
Osnovni sud, Podgorica, Foto: Boris Pejović
Osnovni sud, Podgorica, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 31.03.2015. 16:08h

Glavna rasprava po tužbi Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) protiv Hypo Alpe Adria banke (HAAB) nastavljena je danas saslušanjem svjedoka, zaposlenih u banci, koji su podigli sporne kredite zbog, kako su kazali, povoljnih kreditnih uslova i manje kamatne stope.

Ročište glavne rasprave je, pred sudijom Natašom Bošković nastavljeno izvođenjem dokaza i salsušanjem tužioca i svjedoka koje je obezbijedio punomoćnik banke.

CEZAP je, u ime 300 klijenata koji su podigli stambene kredite sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima, 17. maja 2013. godine podnio tužbu podgoričkom Osnovnom sudu protiv HAAB.

Bošković je na ročištu saslušala svjedoka Tarika Telaćevića, diplomiranog ekonomistu, koji je radio u HAAB-u od 2006. do prošle godine, kada je dao ostavku.

“Od 2006. do 2008. godine sam bio direktor sektora za tržišnu podršku, a kasnije izvršni direktor”, rekao je Telaćević.

Telaćević je zaključio ugovor o stambenom kreditu u februaru 2007. godine na iznos od 122 hiljade švajcarskih franaka.

“Reklamna kampanja je krenula krajem 2006. ili početkom 2007. godine i taj proizvod je bio najpovoljniji na tržištu. Prednost ove vrste kredita, koji sam zaključio, bio je višestruk zbog najpovoljnije kamatne stope”, rekao je Telaćević.

On je naveo da je taj proizvod uvezen sa stranog tržišta i da ga je kao i svaki bankarski proizvod pratila reklamna kampanja.

Telaćević je, na pitanje Bošković da li je kreditnim referentima sugerisano da nude samo taj proizvod ili sve što je bilo u ponudi, odgovorio da se time nije bavio već radio u sektoru u kojem nije neposredan kontakt sa klijentima.

“U banci su klijenti imali mogućnost da dobiju kredite u eurima, za koje je bila veća kamatna stopa”, dodao je Telaćević.

On je objasnio da je u 2006. godini u HAAB-u imao kredit u eurima, čija je kamatna stopa bila minimum dva odsto visočija i da je nakon godinu taj kredit prebacio u švajcarske franke, pri čemu je dobio manju stopu i veći iznos kredita za istu ročnost.

Telaćević je, na pitanje Bošković kako je razumio valutnu klauzulu, odgovorio da odredbe ugovora tumači na način da mu iznos glavnice zavisi od kursa švajcarskog franka u odnosu na euro.

“Kredit sam prije vremena otplatio i zatvorio u decembru 2013. godine, zbog ranijeg dogovora sa bivšim poslodavcem, a i prije toga sam otplatio jedan dio”, naveo je Telaćević.

Na pitanje da li je tom proizvodu data prednost u reklamiranju nad nekim drugim, Telaćević je odgovorio da znajući praksu misli da se radi reklamna kampanja samo jednog proizvoda, jer je u pitanju novi.

“U centrali i ostalim filijalama u Crnoj Gori postoje djelovi gdje se nalaze reklamni flajeri za sve proizvode koje banka nudi”, rekao je Telaćević.

On je na pitanje Bošković da li je potpisao izjavu, odgovorio da je potpisao isti dan kad i ugovor o kreditu.

Telaćević je na pitanje punomoćnika tužilaca, Vladana Đuranovića čija je odluka bila da HAAB krene sa plasiranjem ovih kredita, odgovorio da je to odluka Upravnog odbora.

Telaćević je kazao da su mu poznate odredbe ugovora kojim se HAAB Podgorica zadužila kod HAAB Klagenfurt, odnosno majke kompanije i da je ta kreditna linija bila indeksirana u švjacarskim francima po kursu eura na dan isplate banci.

On je na pitanje punomoćnika tužilaca, Biljane Vuksanović odgovorio da nije konvertovao svoj kredit u eurima jer je očekivao da će se taj paritet valuta povratiti.

“Kasnije su mi se primanja povećala i dosta je bilo klijenata koji su vraćali prijevremeno kredite i u švajcarskim francima i u eurima”, objasnio je Telaćević.

Vuksanović je prigovorila iskazu, jer smatra da je dat u cilju potvrđivanja navoda tužene da se radi o korektnom bankarskom proizvodu i da banka nije negativnom kampanjom uticala na klijente da uzmu kredite.

Telaćević je na pitanje advokata tuženog, Vanje Mugoše na šta se odnosio bonus zaposlenima, odgovorio da se odnosio na ukupno ostvarene prodate proizvode, odnosno kada se pređe ostvareni plan i da su iznosili od 20 do 50 eura.

Telaćević je naveo da je Centralna banka (CBCG) kontrolisala te kredite i da niko od regulatora i revizora nije ocijenio da ima nešto nezakonito u njima.

Prema njegovim riječima, HAAB Podgorica se po istom modelu zadužila kod HAAB Klagenfurt kako su i ti krediti dati klijentima.

Telaćević je rekao da mu je rata na početku bila 460 eura, a najveća 600 eura i da je rasla na identičan način kao i ostalima koji su uzeli kredite.

Na ročištu je saslušana i svjedokinja Aleksandra Mitrović, diplomirani ekonomista koja je rukovodilac službe za kreditiranje građana u HAAB-u u kojoj radi od 2006. godine.

“Kada sam 2008. godine uzela kredit, bila sam rukovodilac sektora za kreditiranje preduzeća”, rekla je Mitrović i dodala da kredit plaća redovno.

Ona je navela da je za uzimanje tog kredita privukla manja kamatna stopa.

“Kolege su mi rekle da postoji valutni rizik, a i ja sam znala da postoji mogućnost rasta švajcarskog franka”, dodala je Mitrović.

Ona je navela da joj je prva rata bila oko 430 CHF, a 2013. je produžila rok otplate sa 15 na 25 godina, pa ta rata iznosi 300 švajcarskih franaka.

U banci su, kako je dodala, paralelno postojali i krediti u eurima.

Ona je na pitanje punomoćnika banke, Miloša Komnenića da li svaki novi proizvod u fazi inicijacije ima reklamnu kampanju, odgovorila potvrdno.

Na ročištu je saslušan tužilac Slavko Žižić, penzioner, koji je završio Kriminalistiku u Zemunu. Kredit je uzeo u februaru 2008. godine, na iznos od 52 hiljade švajcarskih franaka.

“Direktor filijale u Nikšiću tada je bila moja rođaka Gordana Radović, koja mi je objasnila da su to najbolji krediti na tržištu", rekao je Žižić.

On je kazao da mu je, kada je došao da potpiše ugovor, pažnju privukao iznos od 52 hiljade i oznaka valute švajcarski franak.

"Pitao sam Radović šta znače te 52 hiljade, jer sam tražio 32 hiljade eura, a ona mi je odgovorila da su to tipski ugovori i da neće imati problema zbog toga", dodao je Žižić.

Nakon nekog vremena, kako je kazao, vidio je da mu je plata manja, zbog čega sam tražio objašnjenje službenika iz banke.

"Kada sam pitao kreditnog referenta Danku Šćepanović šta je to sa anuitetom, ona mi je rekla da nijesu oni meni dužni nego ja njima”, kazao je Žižić.

On je naveo da je rata kredita u početku iznosila 223 eura, a sada od 320 do 330 eura.

On je na pitanje Mugoše kada je primijetio rast rate, odgovorio da ne zna tačno, ali da je u pitanju 2008. godina.

Mugoša je prigovorio iskazu Žižića, jer smatra da je usmjeren faktički u izbjegavanje obaveza prema tuženoj jer je jasno da je 2008. godine pala kamatna stopa tri procentna poena, pa su tada korisnici kredita plaćali manje rate.

Suđenje će biti nastavljeno u četvrtak.

Predstavnici CEZAP-a tvrde da je HAAB od majke banke iz Austrije dobila eure koje je dala klijentima, kojima nijesu ponuđeni švajcarski franci. Švajcarski franak, kako su naveli, formalno nije ni ušao u Crnu Goru, a valutna klauzula je postala plod špekulativnog ponašanja HAAB.

Iz banke su objasnili da je kamatna stopa po kojoj su odobravali namjenske stambene kredite u švajcarskim francima 2007. i 2008. godine bila ubjedljivo najpovoljnija na tržištu.

Iz HAAB-a su kazali da su u svakom momentu postupali u skladu sa zakonom, poštujući sve stavke ugovora.

Hypo Alpe Adria banka je, povodom aktuelne situacije izazvane rastom švajcarskog franka, odlučila da klijentima, ako žele konverziju u eure, smanji kamatnu maržu 15 odsto.

Preporučujemo za Vas