Ministarstvo finansija nije isključilo mogućnost rebalansa ovogodišnjeg budžeta da bi sprovelo mjere za dodatnu uštedu u budžetu i smanjenje javnog duga i deficita.
Iz ministarstva, na čijem čelu je Radoje Žugić, objašnjavaju da će mjere dalje konsolidacije obuhvatiti veću kontrolu i zadržavanje tekućih izdataka na ovogodišnjem nivou.
"Neće biti smanjenja zarada i penzija, ali je preduslov za to da se ostali tekući izdaci zadrže na postojećem nivou uz sagledavanje mogućnosti daljeg smanjenja određenih diskrecionih troškova", objašnjeno je iz Ministarstva "Vijestima".
U diskrecione troškove se računaju troškovi za struju, gorivo, reprezentaciju, službena putovanja, stručno usavršavanje, održavanje opreme...
Na pitanje da li dodatne mjere fiskalne konsolidacije podrazumijevaju rebalans budžeta, iz ministarstva je odgovoreno “da je još rano da se priča o rebalansu”, čime nije isključena ta mogućnost.
Veliki izazov za javne finansije u ovoj godini, kako ističu u ministarstvu, biće saniranje finansijskih dubioza u zdravstvenom sistemu.
Dodaju da se očekuje da će uvođenjem privatnih apoteka u sistem izdavanja ljekova na recept biti pojačan pritisak na javne fondove, ali još ne postoji do kraja izvedena procjena o fiskalnim efektima te mjere.
Javni dug i deficit nakon posljednjeg emitovanja euroobveznica (500 miliona) i uzimanja prvog dijela kredita za autoput (88,6 miliona) prešli su limit definisan Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti od 60 odsto BDP-a. Ta činjenica obavezuje Ministarstvo finansija da uradi plan za sanaciju deficita i duga koji sadrži konkretne mjere za njihovo smanjenje.
Međutim, iz Ministarstva su na pitanje kada će početi izradu plana za sanaciju i kada će ga predložiti Vladi odgovorili da čekaju objavu zvaničnih podataka o iznosu javnog duga.
"Ministarstvo finansija će pripremiti plan za sanaciju javnog duga ako on pređe 60 odsto BDP-a. Čeka se objavljivanje zvaničnih podataka o stanju javnog duga na 31. decembar prošle godine, nakon čega će se preduzeti odgovarajuće aktivnosti", naveli su iz Ministarstva.
Na sajtu Ministarstva posljednji zvanični podaci o javnog duga su za septembar prošle godine, dok je u dokumetu Program ekonomskiih reformi od 2015. do 2017. godine navedena procjena da će javni dug na kraju prošle godine iznositi 1,96 milijardi (57 odsto BDP-a). Sa emitovanim euroobveznicama i povlačenjem dijela novca od kineske Eksim banke za autoput javni dug je već dostigao 63 odsto BDP-a.
Predsjednik Skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović (SNP) za “Vijesti” je kazao da su javni dug i deficit prešli zakonske limite i da treba hitno djelovati.
"Problematično je da Vlada predlog za sanaciju mjera podnosi Skupštini u roku od 60 dana od dana utvrđivanja odstupanja. Prema članu 26 zakona ocjenu primjene navedenih kriterijuma fiskalne odgovornosti vrši Državna revizorska institucija (DRI) u godišnjem izvještaju koji se dostavlja Skupštini tek u oktobru za prethodnu godinu. To znači da ćemo čekati skoro do kraja godine da sa desi „dan utvrđivanja odstupanja“ i DRI ocijeni ono što je fakat, a to je da su usvojeni kriterijumi budžetskog deficita i javnog duga probijeni", rekao je Damjanović.
Kako je objasnio, ako se tome dodaju i još dva mjeseca roka da Vlada predloži mjere za sanaciju to otprilike znači da ćemo „sanirati“ deficit tek negdje u ovo vrijeme iduće godine.
Da bi spriječili štetu brže reagovati
Damjanović je ocijenio da neblagovremeno i netransparentno preduzimanje fiskalnih i drugih mjera za sanaciju stanja u javnim finansijama može da ima višestruko negativne posljedice na ekonomiju.
"Jasno je da u ovom trenutku, uključujući zaduženje za obveznice i autoput koji već ima negativne posljedice na likvidnost budžeta, imamo prekoračenje zacrtanih zakonskih kriterijuma i potrebu da se hitno djeluje sa nivoa Vlade i Skupštine na sprečavanju velikih šteta koje mogu nastati po javne finansije", rekao je Damjanović.
Prema njegovim riječima, Državna revizorska institucija bi morala, imajući u vidu ulogu koju ima u sprovođenju zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, da po prvi put iskoristi svoje nadležnosti iz zakona i da da preporuke Skupštini i Vladi za izmjene zakona od čije primjene ekonomija trpi očigledne štete.
Bonus video:
