Vladina namjera da država može upisati pravo svojine nad nekom nepokretnošću čim na snagu stupi odluka kojom je utvrđen javni interes u oblasti od strateškog značaja za ekonomski razvoj ili za realizaciju projekata koji doprinose smanjenju javnog duga narušava pravo građana na privatnu svojinu koje im je zagarantovano Ustavom.
Slično rješenje Ustavni sud je 2002. godine poništio, a taj Vladin predlog u dopuni zakona o eksproprijaciji neće stvoriti pravnu sigurnost ozbiljnim investitorima.
To su u razgovoru za "Vijesti" ocijenili predstavnici opozicije i Advokatske komore.
Skupštinski odbor za ekonomiju, budžet i finansije u ponedeljak treba da rasmotri predlog dopuna tog akta.
Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović smatra da predlog dira u Ustavom zagarantovano pravo građana na privatnu svojinu i da država treba biti oprezna po tom pitanju.
"Siguran sam da bi to rješenje dovelo do nezadovoljstva građana jer bi im povrijedilo pravo koje im Ustav garantuje. Iako sam shvatio da je to rješenje predloženo zbog javnog interesa smatram da svaki građanin ima Ustavom zagarantovano pravo na privatnu svojinu", istakao je Begović.
Predsjednik Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović (SNP) kazao je da je predlog još jedan u nizu koji se Skupštini dostavlja posljednjih mjeseci i koji, po mišljenju Vlade, treba da poboljša investicioni ambijent.
"Ozbiljni investitori, za razliku od neozbiljnih, ne žele samo niske poreze i Vladu koja se 'lako' dogovara, već pravni sistem u kome se u potpunosti realizuju ugovori, i u kome su sudske procedure brze, a svojinsko pravo svetinja. Nisam siguran da to ovaj predlog omogućava. Naprotiv, njime se uvodi pravna nesigurnost za ranije vlasnike eksproprisane imovine, a što je Ustavni sud 2002. uočio stavljajući van snage slično rješenje iz važećeg zakona", ukazao je Damjanović.
On smatra da obrazloženje da se predlogom želi smanjiti javni dug ne može biti opravdanje, jer se dug smanjuje odgovornom fiskalnom i politikom upravljanja javnim dugom.
Damjanović ocjenjuje da kompletan zakon iz 2000. treba promijeniti.
Kaže da alternativa može biti da se predlog povuče i dostavi novi zakon koji će na ustavan i zakonit način postići ubrzavanje procedure eksproprijacije u skladu sa javnim interesom.
Damjanović podsjeća da Skupština nedavno nije usvojila izmjene i dopune zakona o javnim nabavkama i Carinskog zakona u kojima je bilo slično rješenje da se "odlukom" utvrđuje javni interes za strateške projekte.
"Ne vidim razlog da poslanici sada imaju duple standarde i podrže isto rješenje u drugom zakonskom pakovanju".
Ministarstvo: Otklanjamo biznis barijere
U Ministarstvu finansija "Vijestima" su kazali da su izmjene predloži jer u praksi dugo traje postupak eksproprijacije od trenutka donošenja odluke o proglašenju javnog interesa do upisa prava svojine na korisnika eksproprijacije.
Uslov za upis prava svojine, uz pravosnažno rješenje o eksproprijaciji, je i dokaz o isplaćenoj naknadi.
"Radi otklanjanja biznis barijera u toj oblasti, efikasnijeg i cjelishodnijeg ostvarenja javnog interesa predloženo je to rješenje", objasnili su u Vladinom resoru.
Ustavni osnov za predlog, kako dodaju, pronašli su u članu u članu 16 tačka 5 Ustava u kome je propisano da se zakonom u skladu sa Ustavom uređuju pitanja koja su od interesa za Crnu Goru.
Rekli su da je predlog dobio pozitivno mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo. Očekuju da će poslanici usvojiti predlog.
SDP čeka stav pravne komisije
SDP-u se nijesu izjasnili o predlogu jer čekaju stav njihove pravne komisije do kraja sedmice.
"Na osnovu tog mišljenja definisaćemo stav.Na prvo čitanje predloga zakona postoje pitanja na koja je potrebno dati dodatna pojašnjenaj, a koja se tiču ustavnosti tog akta i posebnog člana Ustava koji normira pitanje eksproprijacije", saopšeno je zvanično iz Medijskog pula SDP-a.
Bonus video:
