Liberalna partija (LP) uputiće u skupštinsku proceduru Predlog zakona o zaštiti potrošača - korisnika finansijskih usluga, čiji je cilj zaštitu građana koji uzimaju kredite i bolju zakonsku regulaciju te oblasti. Predsjednik LPCG, Andrija Popović kazao je na konferenciji za novinare da je taj Predlog zakona značajan za crnogorsko društvo i na sveobuhvatan način rješava mnogo probleme koje „tište“ stanovništvo. „Nekih 40 do 50 hiljada građana su žiranti u Crnoj Gori koji su bukvalno nastradali u nekoliko posljednjih godina zbog nesređenog finansijskog tržišta. Ovaj zakon ima 48 članova, a rađen je po uzoru na neke zemlje iz okruženja“, rekao je Popović.
On očekuje da će Predlog zakona imati podršku svih poslaničkih klubova, jer se njime rješavaju mnoge stvari i mnoge porodice su došle u nezavidnu poziciju, jer ovo nije ranije zaživjelo. Predsjednik nevladine organizacije (NVO) Građanski bankarski ombudsman, Dejana Savićević, kazala je da se ta NVO, koja je radila na tekstu Predloga zakona, bavi prevarama banaka i mikrofinansijskih institucija (MFI). „Tu su bile tri kategorije žiranata, a ima ih između 30 i 50 hiljada. U prvu kategoriju spadaju ljudi koji su žirirali dobrovoljno, ali neočekujući da vraćaju tuđi kredit, zatim oni koji su potpisali jedan iznos ali vraćali veće iznose, dopisivanjem nula i brojeva i treća grupa žiranata koji nijesu znali da žiriraju“, precizirala je Savićević.
Ona je navela da ta NVO ima veliki broj ljudi koji se javljaju sa kreditnim zaduženjima iz 2006. godine kada je bio kreditni bum i kada su se krediti davali bez ikakvog reda i zakonskog osnova. „U Zakonu o zaštiti potrošača, odnosno korisnika finansijskih usluga nema MFI, jer mislimo da su one samo produžena ruka banke, ili ona prljava ruka kada ako sami nijesu mogli da odrade, prepuštaju to MFI“, rekla je Savićević. Prema njenim riječima, da bi se spriječilo takvo protivzakonito poslovanje osmislili su zakon koji se bavi time da ljudi koji uzimaju kredite budu u ravnopravnom položaju sa davaocima finansijskih usluga.
„Bitan je ravnopravan položaj banke i kliijenta, jer je banka u obavezi da klijentima da u jednom predugovoru sve moguće informacije što treba da urade i ispotpisuju. Imamo zaštitu od diskriminacije i pravo na informisanje, određenost ugovorene obaveze, pravo na zaštitu prava i interesa i u slučaju ako to pravo i interes budu povrijeđeni imamo pravo na prigovor i obeštećenje, što do sad nije bio slučaj već su banke radile kako im odgovara“, precizirala je Savićević. Ona smatra da će zakon doprinijeti da se suzbiju sve te prevarne radnje, jer će morati i žirant da prisustvuje lično i da zna na koji iznos žirira, kome žirira i kakav je bonitet osobe koja dobija kredit. „Nadam se da će zakon pomoći ljudima koji su sada u mogućnosti da podignu kredit i imaju veliki problem da obezbijede žiranta. Mislim da će ta kategorija morati da se mijenja i da se nađe neko rješenje, a to neće biti žirant“, rekla je Savićević.
Takođe, kako smatra, domaće institucije sistema najmanje se bave i miješaju u svoj posao, samim tim ne mogu ni da se miješaju u tuđi, odnosno da nadziru banke. Savjetnik predsjednika LP, Mirza Krcić, kazao je da je u Crnoj Gori ne tako mali broj ljudi doveden u zabludu tokom finansijskog buma od 2006. do 2009. godine.
"Tada je bilo dovoljno da izdiktirate broj lične karte, a da ne znate da vam neko zloupotrijebi podatke da ne znate da ste žirirali. U pitanje je dovedena egzistencija i da dobar dio primanja mora da ide na vraćanje tuđih dugova, dok onaj ko je podigao kredit nije imao tih neprijatnosti“, ocijenio je Krcić. On vjeruje da i drugi klubovi mogu intervenisati amandmanski, a njihov cilj je da zaštite građane koji su oštećeni na taj način.
Bonus video:
