IZAZOVI U 2015.

Vlade zemalja regiona da pokrenu velike reforme

“Umjesto pretjerivanja u nacionalnom, naglašavajmo racionalno. Zapadni Balkan je bogat brojnim resursima. Teško bi se moglo reći da je Zapad bolji i pametniji od Balkana, ali sasvim sigurno jeste organizovaniji i uspješniji"
0 komentar(a)
Balkan, Foto: Shutterstock
Balkan, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 16.02.2019. 10:39h

Ključ za veći uspjeh za zemlje u regiji i dalje je regionalno povezivanje i zajednički nastupi na stranim tržištima.

Tako misli direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane Zijad Bećirović, koji kaže da se ekonomija pokazala kao snažan faktor povezivanja u regiji.

“Interesno povezivanje zamijenilo je na Balkanu dugogodišnji nacional-vjerski romantizam. Međutim, ekonomsko povezivanje ne može biti odlučujuće za sveukupni napredak pojedinih zemalja, potrebno je kreirati bolji ambijent, uključujući ekonomski”, naveo je Bećirović.

“Umjesto pretjerivanja u nacionalnom, naglašavajmo racionalno. Zapadni Balkan je bogat brojnim resursima. Teško bi se moglo reći da je Zapad bolji i pametniji od Balkana, ali sasvim sigurno jeste organizovaniji i uspješniji"

Ekonomska situacija je u svim balkanskim zemljama teška i sve će se i u 2015. baviti fiskalnom konsolidacijom i provođenjem strukturnih reformi. Očekuje  da  će prve pozitivne rezultate reformi, ako se dese, stanovnici osjetiti na kraju 2015. godine i u 2016.

Bećirović ekonomske uslove u većini država zapadnog Balkana ocjenjuje slabijim nego su bili pred raspad nekadašnje zajedničke države.

“Umjesto pretjerivanja u nacionalnom, naglašavajmo racionalno. Zapadni Balkan je bogat brojnim resursima. Teško bi se moglo reći  da  je Zapad bolji i pametniji od Balkana, ali sasvim sigurno jeste organizovaniji i uspješniji”, kazao je Bećirović.

Regionalni portal biznis-plus.com pitao je analitičare iz zemalja bivše Jugoslavije kako ocjenjuju proteklu godinu i šta očekuju u 2015.

Slovenija ima rast, sve zavisi od EU

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Jože P. Damijan kaže  da  se u Sloveniji u zadnjem tromjesečju prošle godine pojavio čudesan ekonomski rast, većinom podstican lokalnim komunalnim infrastrukturnim investicijama, sufinansiranim iz evropskih fondova.

Damijan

“Glavni izazov za slovenačku ekonomsku politiku je kako održati rast, dok dovoljno ne ojačaju privatne investicije, trošenje domaćinstava i izvoz. To se može podstići pažljivim doziranjem javnih investicija u infrastrukturu, energetiku i drugo”, naveo je Damjan.

Prema njegovim riječima, slovenačka ekonomija sada više zavisi od spoljnih faktora i ove godine će ih više brinuti koliko će biti uspješna EU kod podsticaja oboljele ekonomije i koliko će eskalirati politički sukob SAD i EU s Rusijom.

“Ništa od toga ne ulijeva povjerenje”, kazao je Damjan.

U Hrvatskoj pad, jer vlada nije reagovala

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić kaže  da  je hrvatska vlada izgubila i 2014. godinu, jer nije preduzela nikakve aktivne mjere ekonomske politike koje bi djelovale na smanjenje pada proizvodnje i zaposlenosti.

Pad ekonomije u 2014. je, kako kaže posljedica vladinih politika iz 2012. i 2013. i loših vremenskih uslova koji su uslovili pad u poljoprivredi i turizmu.

“Ekonomija je na spontanom razvoju, ne može se reći  da  je na automatskom pilotu jer automatski pilot vozi po nekoj programiranoj putanji. Hrvatska je kao brod na moru, ako ne bude oluje bit ćemo na nekom ovogodišnjem nivou, ali ako dođu oluje i nepovoljni vremenski ili ekonomski uslovi onda ćemo opet biti negativni”, kazao je Jurčić.

On ocjenjuje  da  se rast i oporavak možemo očekivati u roku od 9 ili 10 mjeseci nakon što bi vlada donijela odgovarajuće ekonomske mjere i politike.

“Bez pametnih politika koje su prilagođene specifičnoj hrvatskoj situaciji nećemo izići iz krize”, smatra Jurčić.

Još jedna izgubljena godina u BiH

Ekonomski analitičar iz Bosne i Hercegovine Damir Miljević kaže  da  je po svim ekonomskim parametrima 2014. za građane i privredu bila izgubljena godina jer se ništa nije desilo u smislu reformskih procesa i popravljanja položaja privrede.

“Posljedica toga i katastrofalnih poplava u maju je  da  će stopa rasta BDP biti nula ili čak i negativna, zavisi ko bude predstavljao podatke. Tako  da  je ovo u suštini i bila stvarno još jedna izgubljena godina”, kazao je Miljević.

Kakva će biti 2015. u BiH, kako kaže, zavisiće od toga  da  li će biti pokrenuti bilo kakvi reformski procesi. On očekuje da  će pod pritiskom EU biti poboljšani uslovi poslovanja, ali smatra  da  nije u ovoj godini očekivati bilo kakav ozbiljan uspjeh u novom zapošljavanju.

“Mislim  da  će biti dovoljno  da  se ovo stanje ekonomije na neki način održi, nakon sedam - osam godina slobodnog pada ekonomije. Ne možemo reći  da  će nešto spektakularno biti, događaće se pozitivne stvari, ali one neće imati toliki odziv na popravljanje ekonomskog i socijalnog položaja stanovništva iz jednog razloga - što kada pokrenete mjere u ekonomiji, treba šest do osam mjeseci  da  se dobije bilo kakav ozbiljan rezultat, ali bi bilo važno  da  krenemo u tom pravcu”, naveo je Miljević.

Srbija - restrukturiranje 502 preduzeća

Ekonomista iz Instituta za evropske studije iz Srbije Goran Nikolić kaže  da  će ukupan pad BDP-a u Srbiji za prošlu godinu iznositi dva odsto i  da  je tome kumovalo nekoliko faktora a najviše katastrofalne poplave.

On navodi  da  su poplave povećale uvoz, smanjile izvoz i industrijsku proizvodnju za sedam odsto.

“Treba imati u vidu i loš ambijent u samoj Evropskoj uniji čije ekonomije tavore a naš su najznačajniji spoljnotrgovinski partner. Privreda će sigirno padati, samo je pitanje koliko. Procjene se kreću  da  će BDP pasti od 0,5 do jedan odsto, cene će malo porasti ali mož da  za oko četiri odsto u odnosu na ovu godinu,što nije dramatično”, naveo je Nikolić.

On očekuje pad zaposlenosti zbog rješavanja statusa 502 preduzeća sa 110.000 radnika.

“Već se zna  da  će oko 200 firmi biti ugašeno, a to znači  da  će dio ovih zaposlenih ostati bez posla a svakako novca od ostatka privatizacije tih firmi neće biti. Riječ je o lošim firmama i ako bi se osposobilo njih 100  da  rade i razvijaju se, to bi bio veliki uspjeh. Što se privatizacije tiče, mogao bi se očekivati priliv po osnovu privatizacije Telekoma, ali je ta prodaja proces koji ne znamo koliko može  da  traje”, kazao je Nikolić.

Vlada CG čeka spas u investicijama

U Crnoj Gori će ekonomski rast u 2014, prema procjenama iz Vlade, iznositi oko dva odsto, umjesto planiranih 3,5 odsto.

Za narednu godinu premijer Milo Đukanović očekuje rast od čak četiri odsto iako u zvaničnim projekcijama Vlade piše 3,5 odsto. Taj rast se očekuje kao posljedica realizacije najavljenih velikih investicija kao što su autoput, drugi blok termoelektrane, turistički projekti Luštica, Kumbor, Kraljičina plaža,...

Profesor na Ekonomskom fakultetu dr Božo Mihailović sumnja u prognoze velikog ekonomskog rasta jer su u ovu godinu prenijeti veliki naslijeđeni problemi.

On je u intervjuu za “Vijesti” kazao da je najveći problemi nelikvidnost privrede od 350-400 miliona, visoka zaduženost, slaba konkurentnost privrede i visoke kamate.

“Posljednjih nekoliko godina nijesmo uradili nijednu značajnu strukturnu promjenu u privredi. Crnoj Gori predstoji taj posao promjene privredne strukture sa stanovišta povećanja konkurentnosti. Privreda neće u 2015. biti konkurentna jer kako drugo objasniti pokazatelje da je za prvih 10 mjeseci prošle godine izvezla svega 275 miliona eura, a uvezla 1,25 milijardi eura... I ugovorene investicije su zasada, uglavnom, samo video projekcije”, kazao je Mihailović.

U Makedoniji bilježe rast jer država ulaže u javne radove

Profesor na američkom koledžu u Skoplju Marjan Petreski kaže da se oporavak makedonske ekonomije nastavio u 2014. i da će se taj trend održati i u 2015.

“Ekonomski  rast  se temeljio na dva faktora - građevinskoj aktivnosti koju je podsticala država i strani investitori, a drugi je izvoz kojeg su ostvarile te strane kompanije pokretanjem proizvodnje. Najveći doprinos rastu BDP-a od 3,5 posto u 2014. godini imala je ekspanzija izgradnje javnih objekata i infrastrukture, a projekte je uglavnom finansirala država”, kazao je Petreski.

On očekuje u 2015. umjereno ubrzavanje rasta.

“Međutim, to će uveliko zavisiti prije svega od vanjske potražnje i od toga kako će se eurozona suočavati s rastom deflatornih pritisaka. Na domaćoj sceni će se nastaviti investicioni ciklus, glavni pokretač rasta i dalje će biti započeti državni projekti, posebno oni na području putne infrastrukture”, smatra Petreski.