ZAVRŠENA RASPARAVA

Pojednostaviće procedure u postupku javnih nabavki

„Vlada je izabrala A2A, a već poslije pola godine A2A je rekla da nije u stanju da ostvari dobit od 300 miliona eura u tri godine, nakon čega je Vlada sklopila aneks sporazuma koji je u potpunosti suprotan sa raspisanim tenderom“, naveo je Đukanović
0 komentar(a)
Skupština Crne Gore, Foto: Luka Zeković
Skupština Crne Gore, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 02.12.2014. 14:29h

Poslanici su danas završili raspravu o izmjenama i dopunama zakona o javnim nabavkama i o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, o čemu će se naknadno izjasniti.

 Tokom rasprave o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama ocijenjeno je da se time doprinosi pojednostavljenim i transparentnijim procedurama. 

 Poslanik Demokratskog fronta (DF), Milutin Đukanović, rekao je da dosadašnji zakon nije bio prepreka da se spriječi korupcija u toj oblasti i do sada je sam postupak planiranja raspisivanja ugovora bio dosta transparentan. 

Milutin Đukanović

„Međutim, problemi su nastajali kod realizacije ugovora, njome je u većini slučajeva obesmišljen tender“, kazao je Đukanović i podsjetio na način na koji je privatizovana Elektroprivreda (EPCG).

 On je naveo da je na tenderu grčka kompanija ponudila 100 miliona eura više od italijanske A2A, ali nije mogla da projektuje koliku bi dobit mogla da ostvari.

„Vlada je izabrala A2A, a već poslije pola godine A2A je rekla da nije u stanju da ostvari dobit od 300 miliona eura u tri godine, nakon čega je Vlada sklopila aneks sporazuma koji je u potpunosti suprotan sa raspisanim tenderom“, naveo je Đukanović.

Kompanija A2A, kako je rekao, sprema tužbu protiv Crne Gore pred sudom u Njujorku, koja treba da iznosi oko 600 miliona eura.

„Ako ovo nije klasičan primjer korupcije što se desilo u EPCG, mi ne znamo šta je korupcija“, kazao je Đukanović.

On je ocijenio da je prilikom te privatizacije učinjena veća pohara nego u Kombinatu aluminijuma (KAP). 

„Da li će DF glasati za ovaj zakon koji je korak naprijed u odnosi na prethodni, iako znamo da se ovdje zakoni ne sprovode, zavisiće od odnosa Vlade prema našim amandmanima koje smo zajedno kreirali sa predstavnicima Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)“, rekao je Đukanović.

Ministar finansija, Radoje Žugić, kazao je da se radi o važnom antikoruptivnom zakonu, koji pokazuje pravnu, ekonomsku i političku ozbiljnost države.

 On je podsjetio da je u prošloj godini javna potrošnja po osnovu javnih nabavki iznosila oko 15 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je od 2007. do prošle godine to iznosilo 2,5 milijardi eura.

„Prosječno godišnje se uštedjelo oko šest odsto ili 150 miliona eura, što ne znači da ne postoji prostor za dalju racionalizaciju“, precizirao je Žugić.

Zakon, kako je objasnio, daje značajan podsticaj u sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća i može uticati na uređenje unutrašnjeg tržišta. Takođe, zakon implementira EU standarde i dobru praksu EU, minimizira se korupcija koja je u percepciji jako visoka u ovoj oblasti, a visok nivo transparentnosti jača kredibilnost države.

 Branko Čavor iz Demokratske partije socijalista (DPS) kazao je da je izmjenama i dopunama napravljen korak ka unaprijeđenju transparentnosti jer se javne nabavke objavljuju na portalu Direkcije i u elektronskom mediju. 

 "Takođe je potreban dobar kadar da bi se zakon primjenjivao i treba uraditi sve da se obezbijedi stručan kadar i edukacija onih koji sprovode zakon ili onih koji kontrolišu te procese“, poručio je Čavor. 

 On je ocijenio da treba uticati na podizanje svijesti o značaju javnih nabavki u društvu.

 Aleksandar Damjanović iz Socijalističke narodne partije (SNP) rekao je da su predložene izmjene i dopune pokušaj da se unaprijede javne procedure.

Aleksandar Damjanović

 On je ocijenio da je iskorak nešto što se tiče žalbenog postupka gdje se novac od naručilaca koji je do sada pripadao budžetu, sada vraća onom ponuđaču koji da adekvatnu žalbu i kojem bude usvojena, čime se onemogućava da se kroz same uslove u postupku javne nabavke ide u beskonačno ponavljanje procesa.

„Ukidamo kontrolu postupaka javnih nabavki preko 500 hiljada eura. Svjedoci smo da imamo nekoliko privilegovanih firmi u državi i pored toga što im je Vlada nalagala da se isprave neke stvari, one to nijesu uradile. Sada to radi Uprava za inspekcijske poslove. Imamo li adekvatne kapacitete za nadzor na tom području?“, pitao je Damjanović.

On je pitao zašto postoji državna Komisija za kontrolu javnih nabavki.

„Ako Upravni sud obara deset odsto postupaka, ja to posmatram kao određeni protočni bojler. Da li ste razmišljali da Komisija ne treba da postoji nego da se žalbe izjavljuju direktno sudu?“, pitao je Damjanović.

Žugić se složio da treba unaprijeđivati rad i kapacitet svih institucija i osnažiti Komisiju u mjeri mogućeg, ali ne može prihvatiti da ona bude u konfliktu interesa. Direkcija, kako je dodao, ima mogućnost postkontrole.

 Poslanik Pozitivne, Srđan Perić rekao je da je suština ovih izmjena i dopuna pojednostavljivanje procedura, ali nije siguran da je napravljen mnogo bolji okvir.

Srđan Perić

 On je podsjetio da se u Izvještaju Evopske komisije (EK) o napretku Crne Gore za ovu godinu navodi da u toj oblasti i dalje ostaju razlozi za zabrinutnost.

„Novi Predlog zakona nigdje ne tretira važnost Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki. Jedini mehanizam koji imamo je ta Komisija koju mi blago obesnažujemo ovim zakonom i nijesmo joj dali dodatne mehanizme izvršne kontrole“, smatra Perić. "Ili će sve ostati na onome 'što će meni tender kad ja imam kumove'“.

Izet Bralić iz Socijaldemokratske partije (SDP) kazao je da su izmjene i dopune zakona iskorak u odnosu na prethodni i da će ta stranka podržati izglasavanje zakona.

„Cjelovitije se uređuju oblasti poljoprivrede, saobraćaja i zdravstva iako tu imam određene rezerve. Pokušaćemo da damo amandmanski doprinos u toj oblasti, jer je tu bilo problema i to je sistem koji ne može čekati rokove“, rekao je Bralić i dodao je da se tu može dodatno unaprijediti zakon.

Žugić je rekao da će prihvatiti da se ugrade u zakon samo hitne i specifične nabavke, ali ne vidi potrebu za generalnim izuzećima.

„Očekujem da svi u parlamentu glasaju za ovaj zakon jer je on sistemski antikoruptivni. Važni amandmani su nesporno element koji ćemo razmotriti na matičnom Odboru, ali nećemo odstupiti od konzervativnog pristupa“, rekao je Žugić i dodao da je spreman da razmotri sve što je u funkciji jačanja zakona.

 Vladislav Bojović iz DF-a smatra da nije problem u zakonu već u sposobnosti vlasti da se bori sa korupcijom, a Goran Tuponja iz Pozitivne ocijenio je da tamo gdje ima puno para ima puno pokušaja mahinacije, a da su dopune ovog zakona logična posljedica da se ta oblast pokuša bolje urediti.

Vladislav Bojović

 Skupština je raspravljala i o Predlogu dopune Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti koju su podnijeli poslanici Socijalističke narodne partije, Neven Gošović i Aleksandar Damjanović. Skupština je 14. aprila ove godine usvojila Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.

 Kako se navodi u tom aktu, potrošačkim jedinicama prema kojim Ministarstvo finansija ne može preduzeti mjere odgovornosti, smatraju se Državna revizorska institucija (DRI), Zaštitnik ljudskih prava i sloboda i Skupština, ali ne i organi sudske vlasti.

 Gošović i Damjanović su dopunama predložili da pored DRI, Zašitnika ljudskih prava i sloboda i Skupštine, finansijsku samostalnost imaju i organi sudske vlasti.

“U suprotnom, ukoliko bi se zadržalo postojeće rješenje, izvršna vlast odnosno njen organ Ministarstvo finansija, stavlja se iznad sudske vlasti, čime se derogira ustavni princip ravoteže vlasti”, navodi se u obrazloženju predloženih dopuna.

 Kako su naveli Gošović i Damjanović, vlast u Crnoj Gori Ustavom je uređena po načelu podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, pri čemu odnos vlasti počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli.

 Takode, saglasno Ustavu, sudijska funkcija je samostalna i nezavisna, a rad sudova u obavljanju te funkcije samostalan i nezavistan.

 Postojeće zakonsko rješenje omogućava Ministarstvu finansija preduzimanje mjera finansijske odgovornosti prema organima sudske vlasti, ukoliko bi oni realizovali zapošljavanje bez prethodno dobijene saglasnosti Ministarstva o obezbijeđenju sredstava za tu namjenu u budžetu.

“Takvo rješenje uskraćuje mogućnost da sudska grana vlasti samostalno organizuje obavljanje poslova shodno aktu o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji i čini je zavisnom od izvršne vlasti”, navodi se u obrazloženju.

 Tuponja je ocijenio da je predlog Damjanovića i Gošovića korektan i da ga treba podržati.

„Postojeće rješenje daje mogućnost da izvršna vlast kontorliše na neki način sudsku vlast, a to ne dozvoljava Ustav, jer sudska izvršna i zakonodavcn vlast su tri grane vlasti koje nezavisno funkcionišu i ne zavise jedna od druge“, zaključio je Tuponja.

Preporučujemo za Vas