REGULATORI DALEKO IZNAD VEĆINE

Najveće plate kod onih što kroje cijene struje

Ministarstvo finansija preporučuje korekcije finansijskih planova za 2015. regulatoru za energetiku gdje bi prosječnu platu od 1.117 eura, i Agenciji za nadzor osiguranja u vezi sa stambenim fondom
98 pregleda 13 komentar(a)
RAE, Foto: Savo Prelević
RAE, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 29.11.2014. 19:50h

Pet regulatornih agencija (Regulatorna agencija za energetiku, Komisija za hartije od vrijednost, agencije za elektronske medije, ljekove i nadzor osiguranja) u finansijskim planovima za narednu godinu projektovale su prosječne neto zarade zaposlenih u rasponu od 736,2 eura do 1.117 eura što je značajno više u odnosu na državni prosjek od oko 480 eura.

Najveću prosječnu neto zaradu za narednu godinu od 1.117 eura planirala je Regulatorna agencija za energetiku (RAE). Tročlani Odbor RAE, kojem fali jedan predstavnik, određuje cijene električne energije.

To su podaci navedeni u mišljenju Ministarstva finasija na finansijske planove regulatora, koje je sa planovima ušlo u skupštinsku proceduru. "Vijesti" imaju uvid u mišljenje Ministarstva finansija.

Zbog enormnih zarada u regulatornim agencijama, ranije je traženo da one budu smanjenje, što je dio državnih regulatornih tijela i uradio.

Regulatori se finansiraju iz sopstvenih prihoda, ali od njihovih troškova takođe zavise cijene usluga koje u krajnjem plaćaju građani. Praktično - opet se finasiraju novcem građana, kao i ostatak javnog sektora u kojem su plate mnogo niže i gdje ima i visokokvalifikovanih kadrova.

Projektovane zarade regulatora za narednu godinu ne slijede Vladinu namjeru o ujednačenosti. Konačnu riječ o finansijama regulatora daće Skupština Crne Gore.

Regulatori su prije dvije godine na zahtjev skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i Ministarstva finasija morali da koriguju finansijske planove kako bi zarade zaposlenih i ostale troškove doveli na nivo državne uprave.

Ministarstvo finansija preporučilo je da RAE razmotri planirani iznos prosječne zarade od 1.117 eura. RAE, čiji je predsjednik Odbora Branislav Prelević, prosječnu zaradu opravdava time što se planira da zaposle tri nova radnika zbog većeg obima posla.

Ministarstvo ima primjedbu i na planirano finasijsko poslovanje Agencije za nadzor osiguranja (ANO), čiji je predsjednik Savjeta Branko Vujović. ANO je planirala trošak za formiranje stambenog fonda pet odsto od ukupno procijenjenih prihoda od 780 hiljada eura, zbog čega ministarstvo traži korekciju.

Ministarstvo je konstatovalo da u strukturi rashoda najveće učešće imaju rashodi za bruto zarade, a prosječna neto zarada planirana je u iznosu od 826,11 eura. Ministarstvo nema primjedbi na planove agencija za elektronske medije i ljekove te Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV).

Agencija za elektronske medije (AEM), za koju je ocijenjeno da je najtransparentnije prikazala sve budžetske pozicije, najveće učešće u planiranim rashodima ima za bruto zarade.

Prosječna mjesečna neto zarada AEM, čiji je direktor Abaz Džafić, planirana je u iznosu od 904,48 eura dok su prosječne neto mjesečne naknade članovima Savjeta planirane u iznosu od 744 eura.

Agencija za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS), čiji je direktor Milorad Drljević, planirala je prosječnu neto zaradu od 860,5 miliona. Uvećala je ukupne izdatke za bruto zarade u odnosu na ovu godinu, a obrazložila je da je te troškove zarada planirala na osnovu ovogodišnje septembarske plate uvećane za platu dva pripravnika.

KHOV je prosječnu zaradu za narednu godinu planirala u iznosu od 736,11 eura uz isti broj zaposlenih kao i ove godine. Komisijom rukovodi Zoran Đikanović.

EKIP i Pošta da riješe ko kome duguje zbog univerzalnog servisa

Vlada nije dostavila mišljenje na finansijski plan Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) za 2015. godinu koji će Odbor za ekonomiju zajedno sa finansijskim planovima ostalih regulatora razmotriti u ponedeljak.

"Vijesti" saznaju da na snazi ostaje mišljenje koje je Vlada nedavno dala na finansijski izvještaj EKIP-a za prošlu godinu. U tom mišljenju Vlada ne daje stav o platama, već samo ukazuje da se mora riješiti problem koji EKIP i Pošta imaju zbog usluge univerzalnog servisa.

Pošta tvrdi da joj EKIP duguje 6,5 miliona eura po osnovu te usluge, dok predsjednik Savjeta EKIP-a Šaleta Đurović objašnjava da njima Pošta duguje oko 220 hilljada. EKIP je planirala prihode za 2015. godinu od 4,48 miliona.

Većina uvećala budžete za iduću godinu

Ministarstvo je konstatovalo da su RAE, CALIMS, AEM i ANO uvećali budžete za narednu godinu u odnosu na ovu godinu, dok je KHOV svoj budžet smanjila.

Budžet RAE projektovan je na 1,39 miliona (7,48 odsto veći), AEM 800 hiljada ( 11,4 odsto veći), CALIMS 1,17 miliona (8,01 odsto veći), ANO 780 hiljada (8,09 odsto veći) i KHOV 870 miliona (2,13 odsto manji).

Preporučujemo za Vas