Opozicija: EKIP krije dobit

“Taj višak je u 2012, godini bio 1,4 miliona eura i za godinu se prepolovio, sve stavke investicija ste u prošloj godini računali kao trošak"
60 pregleda 1 komentar(a)
Šaleta Đurović, Foto: Savo Prelević
Šaleta Đurović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 07.11.2014. 13:59h

Poslanici opozicije iz skupštinskog odbora za ekonomiju, budžet i finansije smatraju da Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost nije na pravi način prikazala poslovanje kako bi izbjegla zakonsku obavezu da državnom budžetu uplati više novca po osnovu dobiti koju je ostvarila.

Prema finansijskom izvještaju EKIP-a za prošlu godinu, koji je odbor usvojio danas glasovima vladajuće kolacije, EKIP je ostvarila dobit od 590 hiljada eura koje je prenijela u budžet.

Taj višak je u 2012, godini bio 1,4 miliona eura i za godinu se prepolovio, sve stavke investicija ste u prošloj godini računali kao trošak. Nezavisni revizor je prikazao dobit od 720 hiljada eura i Vlada u svom mišljenju to objašnjava razlikom u metodologiji.” rekao je Aleksandar Damjanović (SNP)

Dodao je da je Vlada prošle godine oko 400 hiljada dala EKIP-u iz budžeta tako da je ukupni neto efekat prebacivanja novca u državni budžet po osnovu viška oko 180 hiljada.

Podržao ga je nezavisni poslanik Mladen Bojanić koji je ukazao na činjenicu da je Vlada dala EKIP-u prošle godine oko 223 hiljade na ime duga emitera od kojih su neki državi ostali dužni poreze.

“Sve što ste radili na rashodnoj strani bilo je u cilju da date što manje novca u državni budžet” istakao je Bojanić.

Predsjednik Savjeta EKIP-a Šaleta Đurović tvrdi da je prenos novca u državni budžet potpuno čist i da je sve do centa tačno navedeno u izvještaju što su poslali Ministarstvu finasija.

Bojanić i Damjanović su ukazali na činjenicu da EKIP duguje pošti 6,5 miliona eura po osnovu usluga za univerzalni servis, dok Đurović objašnjava da njima Pošta duguje oko 220 hilljada eura i da vode sudski spor o tome. Vlada je u mišljenju na finansijski plan navela da se to pitanje mora riješiti jer ugrožava poslovanje Pošte.

Na pitanje Zorana Jelića (DPS) šta se dešava sa ukidanjem rominga, direktor EKIP-a Zoran Sekulić je kazao da je ona incijator potpisavanja sporazuma za ukidanje rominga i kada stupi na snagu treba očekivati 90 puta niži cijene prenos podataka, tri puta niže razgovor i sedam puta niže sms poruke. Niže cijene bi trebalo da budu na snazi od 1. januara naredne godine.

Milutin Đukanović (DF) je kazao da EKIP ne štiti javni intere što se može vidjeti po cjenovniku fiksne i mobilne telefonije, dok Đurović tvrdi da su te cijene najniže u regionu.

Predlog Zakona o finansiranju organizacija boraca koji je podnio SNP nije dobio potrebnu većinu na odboru, dok je odloženo izjašnjavanje o predlogu zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju.

Bonus video: