Udruženje banaka (UBCG) nije se precizno izjasnilo zašto nijesu ispoštovali preporuku Centralne banke (CBCG) da ograniče kamatne stope do kraja septembra.
Generalni sekretar UBCG Mirko Radonjić “Vijestima” je odgovorio da su se ozbiljno i odgovorno posvetili preporukama da ograniče kamate, kao što su se odnijeli i prema svim preporukama do sada.
Iz CBCG je prošle sedmice saopšteno da će uvesti privremene prinudne mjere kojima će ograničiti kamate zato što banke nijesu poštovale preporuku da to same urade. Nisu precizirali kada će to uraditi. Rade analizu na koji način će da ograniče kamatne stope.
"Poznato je da CBCG priprema analizu kretanja kamatnih stopa nakon isteka trećeg kvartala ove godine, na osnovu koje bi moglo da dođe do njihovog ograničenja. Bilo bi dobro da je sačekamo i upoznamo se sa njom. Nadam se da će CBCG, kao i do sada u skladu sa dobrom praksom kada je donosila nove propise, na vrijeme upoznati Udruženje sa analizom i ako bude potrebe sa odlukom za ograničenje kamata. O tome će se bankari blagovremeno izjasniti“, kazao je Radonjić.
On je dodao da je odranije poznat stav banaka da nijesu za administrativno regulisanje kamata jer “pritisci nijesu svojstveni tržišnoj ekonomiji za koju se svi deklarativno zalažu”. Istakao je da se mora omogućiti bankama koje plasiraju novac i preuzimaju cjelokupni rizik da stručno cijene i mjere rizik.
Skupština je ljetos odustala od usvajanja izmjena Zakona o obligacionim odnosima, kojima je SNP predlagao da se ograniče kamatne stope jer je CBCG saopštila da je preporučila bankama da to urade do kraja septembra. Iz CBCG su objasnili da analiza još nije gotova, pošto nemaju podatke za treći kvartal (jul-septembar) jer su banke, shodno zakonu, tek počele da ih dostavljaju. Iz CBCG, na čijem čelu je Milojica Dakić, upozoreno je da su kamate na kredite i dalje prijetnja finansijskoj stabilnosti države, te da u tome nalaze pravni osnov za ograničenje.
Prema avgustovskim podacima CBCG, najveća prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa banaka za kredite privredi bila je 12,26 odsto za kupovinu robe široke potrošnje, a kod mikrofinansijskih institucija je bila 27,5 odsto (za kupovinu stana i adaptaciju). Ista kamata za građane je bila 15,88 odsto i to za namjenske kredite, a kod MFI 29,04 odsto za kupovinu zemljišta.
Bonus video:
