Građevinske kompanije traže od Ministarstva finansija da se u zakonu o porezu na nepokretnosti jasno definiše da nijesu dužne da plaćaju porez na stanove i poslovne prostore koje nijesu prodale zato što se oni evidentiraju kao zaliha neprodatih roba. Oni do sada nijesu plaćali porez na neprodate stanove, ali im zbog nepreciznosti zakona opštine šalju poreske naloge i prinudno naplaćuju porez.
Koliko ima takvih stanova i poslovnih prostora nema zvaničnih podataka. Komitet za nekretnine Američke privredne komore u Crnoj Gori (APK) inicijativu za rješenje tog pitanja uputio je resoru kojim rukovodi ministar Radoje Žugić u julu ove godine, a nekoliko građevinskih firmi je to tražilo još krajem prošle godine.
U komitetu APK je osam firmi koje se bave građevinskom djelatnošću i to Atlas grupa, Zetagradnja, Adriatik Marinas (Porto Montenegro), Komp komerc, Čelebić, Gintašmont, Kips, Luštica Divelopment i Normal kompani.
Rukovodilac sektora zajedničkih i opštih poslova u Zetagradnji Ratko Radonjić “Vijestima” je kazao da su uputili incijativu Ministarstvu zato što imaju problema sa opštinama koje žele da im naplate porez, iako prema Zakonu o računovodstvu i reviziji i međunarodnim računovodstvenim standardima neprodati stanovi i poslovni prostori se evidentiraju kao zaliha neprodatih roba.
U Ministarstvu finansija nijesu “Vijestima” precizirali da li im je prihvatljiv zahtjev građevinskih firmi da se u zakonu definiše da nekretnine koje te kompanije nijesu prodale budu oslobođene plaćanja poreza
“Ministarstvo priprema izmjene i dopune tog akta do kraja ove godine. Formirana je radna grupa za pripremu novih rešenja u kojoj učestvujemo. Ministarstvo je i prije četiri godine imalo stav da taj porez ne moramo da plaćamo. Opštine to ne uvažavaju, već donose poreska rješenja i prinudno naplaćaju taj porez. U sporovima koji su po našim tužbama do sada vođeni kod Upravnog suda, ta poreska rješenja su poništavana i vraćana na ponovni postupak. Opštine se brane time da u postojećem zakonu u odredbama koje definišu ko je oslobođen poreza ne piše da ga ne moraju platiti građeviske firme za neprodate stanove i poslovne prostore”, objasnio je Radonjić.
On je pojasnio da se građevinski sektor može smatrati kao proizvođački zato što proizvode stanove za prodaju i sve što na kraju godine ne prodaju evidentiraju kao zalihu. “Kao što neki drugi proizvođači evidentiraju svoju robu. Opšte je pravilo kod pravnika da kad tumače pravne norme ne mogu nešto tumačiti na osnovu jedne norme, nego cijeli zakon da bi se shvatila suština šta je zakonodavac htio da kaže. Zbog negativnog iskustva koje imamo podnijeli smo inicijativu da se sporno pitanje riješi. Tražimo da se u odredbama koje se odnose na predmeta oporezivanja direktno izuzuzmu neprodati stanovi i poslovni prostori”, rekao je Radonjić.
U Ministarstvu finansija nijesu “Vijestima” precizirali da li im je prihvatljiv zahtjev građevinskih firmi da se u zakonu definiše da nekretnine koje te kompanije nijesu prodale budu oslobođene plaćanja poreza. Objašnjavaju da će radna grupa “zauzeti stav po tom pitanju”
"Shodno programu rada Vlade, utvrđivanje predloga zakona o porezu na nepokretnosti planirano je za četvrti kvartal ove godine. Radna grupa priprema predlog. Osim predstavnika Ministarstva finansija i Vlade, čine je predstavnici Zajednice opština i APK. Na taj način je obezbijeđen mehanizam koji omogućava zastupanje interesa svih poreskih obveznika, među njima i građevinskih kompanija. Radna grupa upoznata je sa zahtjevima građevinskih kompanija koji će se analizirati, nakon čega će zauzeti stav po tom pitanju", kazali su u ministarstvu
Obaveze za porez na nekretnine da počnu odmah nakon prodaje
Stav građevinskih firmi je da se mora promijeniti Zakon o porezu na nepokretnosti u dijelu nastanka poreske obaveze, da ne bi ove dažbine plaćali umjesto stvarnih vlasnika. Predlažu da istovremeno nastaje poreska obaveza za taj i za Zakon o porezu na promet nepokretnosti.
“Poreska obaveza po Zakonu o porezu na promet nepokretnosti nastaje na dan zaključenja ugovora kada se onaj ko stiče nekretninu evidentira kako poreski obveznik. Prema Zakonu o porezu na nepokretnosti je drugačija situacija jer poreska obaveza nastaje prvog januara za godinu za koju se utvrđuje. To, recimo znači, da ako kupim stan prvog januara i prodam ga 31. decembra, novi kupac kao obveznik biće evidentiran tek narednog dana, odnosno sljedeće godine, i država za cijelu tu prethodnu godinu ne naplaćuje porez od stvarnog poreskog obveznika, već od bivšeg vlasnika-prodavca”, objasnio je Radonjić.
On je dodao da nema razloga da poreska obaveza za godišni porez ne nastaje istog dana kada i obaveza po osnovu Zakona o porezu na promet nepokretnosti.
"To nam je važno i zbog toga što se dešavalo da se kupac stana ne uknjiži odmah nakon zaključivanja ugovora, već izbjegava knjiženje u toj godini da bi porez platio investitor. Država i opštine imaju instrumente da provjere to činjenično stanje“, rekao je Radonjić, dodajući da su ministarstvu predložili i da se to pitanje uredi.
Ministarstvo bi da promijeni procjenu, proširi osnovicu...
Nova zakonska rješenja treba, kao su objasnili u Ministarstvu finansija, da definišu pitanja koja se odnose na način utvrđivanja tržišne vrijednosti nepokretnosti kao osnovice za oporezivanje, proširenje osnove za oporezivanje, analizu adekvatnosti nivoa poreskih stopa po vrstama nepokretnosti, unapređenje razmjene podataka i saradnje između nadležnih organa, revidiranje kaznene politike…
Bonus video:
