Solarnu elektranu bi EPCG i Finci, konzorcijum s Bemaksom i Maltežani

Ministarstvo ekonomije, na čijem je čelu ministarka Dragica Sekulić, raspisalo je krajem maja javni poziv za davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini na lokalitetu Briska gora zbog izgradnje solarne elektrane
552 pregleda 7 komentar(a)
solarna elektrana, solarni panel, Foto: Shutterstock
solarna elektrana, solarni panel, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 04.09.2018. 10:10h

Za izgradnju solarne elektrane na lokaciji Briska gora u Ulcinju prijavili su se malteška kompanija International Renewable Energy Development (IRED), udruženo finski Fortum i crnogorska Elektroprivreda i konzorcijum MonteSolar, za koji zvanično nije saopšteno ko ga čini.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, predvodnik tog konzorcijuma je Sungreenpower iz francuske grupe, a u njemu su i crnogorski Bemax, Sunderlend i Solar Corp.

Bemax, čiji je vlasnik prema zvaničnim podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), Veselin Kovačević, je građevinska kompanija koja dobija značajne poslove u državi. U pojedinim poslovima partner je i sa firmom BB Solar Blaža Đukanovića, sina predsjednika Crne Gore. Osnovna djelatnost BB Solara je ugradnja solarnih panela.

Tenderska komisija će u roku od 30 dana od otvaranja ponuda, na osnovu vrednovanja ponuda, predložiti Vladi najbolju - sa kojom će potpisati ugovor i koja će realizovati projekat. Iz Ministarstva ekonomije nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” šta sadrže dostavljene ponude, odnosno koje su cijene ponuđene

Ponuđač International Renewable Energy Development vlasnik je kompanije Malta Montenegro Wind Power JV, koja posjeduje 90 odsto firme Možura Wind Park, odnosno Vjetroelektrane Možura.

Ponudu za elektranu u Ulcinju, uz EPCG i Fince, u konzorcijumu je dostavio i indijski Sterling and Wilson International Solar FZCO. To se otkriva na sajtu finskog Fortuma, a iz Ministarstva ekonomije i EPCG njih nijesu pominjali.

Većinski vlasnik Fortuma je Vlada Finske sa 50,76, dok ostali akcionari imaju po manje od jedan odsto udjela. Među akcionarima su i Penzijski fond Finske i finske osiguravajuće kompanije.

“Menadžment naše kompanije, na poziv Fortuma, prepoznao je ovaj projekat kao finansijski i strateški dobro pozicioniranu mogućnost za budući razvoj sa značajnim energetskim potencijalom, a poslovne performase kompanije idu u prilog nastavku planiranog ambicioznog investicionog ciklusa”, saopšteno je iz EPCG.

Sterling and Wilson osnovala je indijska porodica Daruvala 1927. godine kao Wilson Electric Works, koja je promijenila ime u Sterling and Wilson in 1971, kada je Shapoorji Pallonji Group, čiji je vlasnik indijski tajkun Pallonji Shapoorji Mistry, stekla udio u kompaniji. Shapoorji Pallonji Group jedna je od najvrednijih privatnih kompanija u Indiji.

Finski Fortum, saopštili su iz EPCG, jedan od lidera u ovoj oblasti, trenutno posjeduje solarni kapacitet od 220 MW. Zapošljava oko 9.000 radnika sa vodećim stručnjacima u ovoj oblasti u nordijskim i baltičkim zemljama. Prošlogodišnja prodaja energije Fortuma iznosila je 4,5 milijarde eura.

Na sajtu Fotuma navodi se da kompanija trenutno upravlja solarnim kapacitetima od 185 MW u Indiji i 35 MW u Rusiji.

Ministarstvo ekonomije, na čijem je čelu ministarka Dragica Sekulić, raspisalo je krajem maja javni poziv za davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini na lokalitetu Briska gora zbog izgradnje solarne elektrane. Planirana je izgradnja elektrane po fazama i to: faza I - minimalne instalisane snage 50 MW, u roku od 18 mjeseci od dana potpisivanja ugovora o zakupu zamljišta i faza II - za izgradnju preostalog dijela do ukupno planirane instalisane snage solarne elektrane veće od 200 MW, u roku od 36 mjeseci od dana potpisivanja ugovora.

Tendersku dokumentaciju za zakup zemljišta na lokalitetu Briska gora radi izgradnje solarne elektrane otkupilo je 11 kompanija, a tri su ponuđača. Cijena tenderske dokumentacije iznosi 5.000 eura.

U zakup se daje zemljište u državnoj svojini ukupne površine 6.621.121 kvadrata, radi projektovanja, izgradnje, korišćenja i održavanja solarne elektrane instalisane snage veće od 200 MW. Početna (minimalna) cijena godišnjeg zakupa zemljišta u državnoj svojini je pet centi po kvadratu. Iz Ministarsta su naveli da u skladu sa raspisanim javnim pozivom, potpisivanjem ugovora sa prvorangiranim ponuđačem, stvoriće se uslovi za početak izgradnje solarne elektrane.

Pravo učešća na tenderu imala su sva pravna i fizička, domaća i strana lica, kao i konzorcijumi ako imaju iskustvo u izgradnji solarnih elektrana kumulativne instalisane snage od 400 MW ili više, a najmanje jedne SE, snage 100 MW ili veće, kao i prosječni godišnji bruto prihod veći od 100 miliona eura za posljednje tri poslovne godine. Pored ispunjavanja obaveznih uslova za učešće na tenderu, ponuđač dostavlja i bankarsku garanciju od 100.000 eura.

Iz Ministarstva ekonomije su ponovili da će električna energija proizvedena iz solarne elektrane u Ulcinju biti otkupljivana po tržišnoj cijeni, odnosno za ovu vrstu elektrane nijesu predviđene podsticajne cijene.

“U skladu sa propisanom tenderskom procedurom, ostavljena je mogućnost da investitor potpiše ugovor o otkupu električne energije sa državom, odnosno kompanijom koju država imenuje za ovlašćenog predstavnika, isključivo po tržišnoj cijeni, ili da energija bude plasirana na slobodno tržište”, rekli su nedavno iz Ministarstva.

Regulatorni okvir za obnovljive izvore energije definisao je da podsticajnu fiksnu cijenu otkupa električne energije iz solarnih elektrana mogu dobiti elektrane koje su instalisane na zgradama ili građevinskim konstrukcijama i koje imaju instalisanu snagu do 1 MW. Podsticajna (otkupna) cijena za električnu energiju proizvedenu iz solarnih elektrana iznosi 12 centi za kilovat sat.

Finci zainteresovani za udio u Elektroprivredi?

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, finska kompanija Fortum je zainteresovana da od države kupi paket akcija EPCG koji je posjedovala italijanska A2A.

Prva, od četiri faze izlaska italijanskog partnera A2A iz EPCG, okončana je u maju, kada je država otkupom dijela akcija stekla vlasništvo nad 70,1 odsto kapitala EPCG. Drugi korak je, kako je najavljeno, da EPCG otkupi dio akcija, čime će se udio A2A smanjiti sa 28 odsto na 18 odsto.

Država bi na proljeće naredne godine trebalo da preuzme polovinu preostalog iznosa, dok će izlazak A2A iz EPCG biti okončan tokom ljeta naredne godine.

Bonus video: